Invera je investitor godine, a splitski inovatori osnivači godine

Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (CVCA) na svečanoj gala večeri u zagrebačkom hotelu Esplanade dodijelila je Best Invest nagrade za najbolje investicije.

U kategoriji 'Private Equity investicija godine 2025' nagradu je odnijela investicija u Mlinar koju su napravili MidEuropa, EBRD i Bosqar Invest. Riječ je o investiciji od 80 milijuna eura.

U kategoriji 'Venture Capital investicija godine 2025 (rana faza)' nagradu je odnijela investicija u Arkensight koju je napravio Silicon Gardens. Investicija je, podsjetimo, iznosila 600 tisuća eura.

Za 'Venture capital investiciju godine 2025 (kasna faza)' nagrađeni su osnivači SplxAI-ja Ante Gojsalić i Kristian Kamber koji su prošle godine prikupili čak sedam milijuna dolara u rundi financiranja koju je predvodio LAUNCHub Ventures, uz sudjelovanje fondova Rain Capital, Inovo, Runtime Ventures, DNV Ventures i South Central Ventures. Uz to, Gojsalić i Kamber osvojili su i nagradu 'Osnivač godine 2025'.

U kategoriji 'Izlazak iz investicije godine 2025' nagradu je odnijela Invera Equity Partners za izlazak iz Muzeja Iluzija. Podsjetimo, prošle je godine taj domaći fond uspješno zaključio prodaju kompanije Metamorfoza koja stoji iza Muzeja iluzija američkom private equity fondu Brightwood Capital Advisors. Invera je, uz to, proglašena pobjednikom i u kategoriji 'Investitor godine 2025'.

Na kraju, pobjedu u kategoriji 'Prikupljanje kapitala godine 2025', odnio je Provectus Capital Partners za prvo zatvaranje Fonda PCP SEE Fund II u iznosu od 162,5 milijuna eura.

Prije same dodjele nagrada ceremoniju su uvodnim govorima otvorili predsjednica CVCA Mirna Marović, član Uprave HBOR-a Alan Herjavec, voditeljica ureda u Hrvatskoj Europske investicijske banke Slađana Ćosić, direktor EBRD-a za centralnu Europu Miljan Ždrale te državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova Zrinka Raguž.

Herjavec je u svom uvodnom govoru naglasio da je HBOR do sada investirao preko 130 milijuna eura u 11 fondova.

- Ako isključimo ulaganja u dva fonda Inicijative triju mora, koja su dosegnula veličinu od preko milijardu eura, danas ostali fondovi u koje smo investirali upravljaju kapitalom većim od pola milijarde eura i omogućili su oko 250 ulaganja u hrvatska poduzeća, prvenstveno u sektorima tehnologije, zdravstva i industrije, kao i usluga visoke dodane vrijednosti. Drugim riječima, uspjeli smo ostvariti ono što nam je bio primarni cilj; pokrenuti tržište koje danas ima vlastitu dinamiku – izjavio je Herjavec.

Zrinka Raguž istaknula je da Hrvatska danas bilježi snažan gospodarski rast uz značajno povećanje BDP-a. Kreditni rejting zemlje podignut je na investicijsku razinu, što su potvrdile sve tri glavne agencije, čime smo postali još privlačnije investicijsko odredište. Ulaskom u schengenski prostor i uvođenjem eura, Hrvatska je dodatno ojačala svoju poziciju u samom srcu Europe, rekla je.

- Napori na modernizaciji i reformama s ciljem skorog pristupanja OECD-u još su jedan važan vanjskopolitički cilj koji će dodatno poboljšati međunarodni položaj Hrvatske. Sve to svjedoči o otpornosti hrvatskog gospodarstva, održivo ojačanog učinkovitom apsorpcijom fondova EU, što je potaknulo značajan investicijski ciklus u svim sektorima i svim dijelovima Hrvatske – rekla je.

Iz perspektive upravljanja fondovima EU, u svjetlu brzih i dinamičnih promjena s kojima se EU suočava vođena globalnim izazovima, a s obzirom na to da kohezijska politika zauzima kritično važno mjesto, hrvatska Vlada snažno je, tvrdi Raguž, posvećena provedbi politika EU osiguravajući nastavak gospodarskog rasta i prosperiteta u Hrvatskoj.

- U tekućem financijskom razdoblju 2021. – 2027. nastavljamo podržavati razvoj VC tržišta izdvajanjem 80 milijuna eura. Privlačenjem dodatnog privatnog kapitala očekujemo 250 milijuna eura. Podsjetimo, Hrvatska je u 2024. godini uložila 20 milijuna eura u novi financijski instrument, Inovacijski fond, koji provodi EIF u regiji Inicijative triju mora, a za koji se očekuje da će narasti na 360 milijuna eura – dodala je Raguž.

- Uz ovaj VC fond, kroz devet financijskih instrumenata u tijeku je provedba tekuće financijske perspektive u suradnji s HAMAG-BICRO-om i HBOR-om za potporu poduzetnicima kroz zajmove, kreditne linije i jamstva, čime se omogućuje preko 1,4 milijarde eura ulaganja do 2030. godine. Time nastavljamo uspjeh prethodnog financijskog razdoblja u kojem je osam financijskih instrumenata podržalo gotovo 13 tisuća poduzetnika uloživši 1,57 milijardi eura u mala poduzeća, pridonijevši tako otvaranju više od 12 tisuća novih radnih mjesta – izjavila je Raguž zaključujući da Vlada Republike Hrvatske ostaje čvrsto posvećena potpori poduzetništvu, inovacijama, istraživanju i razvoju, uz jačanje gospodarstva u cjelini, posebice povećanjem konkurentnosti i poticanjem ulaganja.