Koliko je mirovinsku štednju u pet godina pojela inflacija?

Obvezni mirovinski fondovi većim su dijelom uspjeli zaštititi štednju građana od inflacije iako ni izbliza ne koriste zakonske mogućnosti izloženosti rizičnijoj imovini. Kod rizičnijih dobrovoljnih mirovinskih fondova to je uspjelo samo dvojici. Stoga štednju u dobrovoljnim fondovima od inflacije prije svega spašava 15 posto državnih poticaja. Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) o vrijednostima obračunske jedinice u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima pokazuju kako štednju većine građana ipak nije pojela inflacija.

Dionice kao štit 

Između početka 2020. i travnja ove godine, stopa inflacije iznosila je 37 posto, prema podacima inflacijskog kalkulatora Državnog zavoda za statistiku. Fondovi kategorije A uglavnom su debelo premašili tu brojku. Uvjerljivo najbolji rezultat ostvario je PBZ/Croatia osiguranje čija je cijena udjela u posljednjih pet i pol godina porasla gotovo 88 posto. Slijedi ga Erste Plavi s nešto više od 71 posto rasta, dok je AZ svojim članovima u toj kategoriji donio 60 posto rasta. Čak i polovično oprezniji Raiffeisen u toj je kategoriji uspio biti bolji od inflacije – vrijednost udjela veća je 40,5 posto.

Teoretski, ovakav rezultat u kategoriji A ne bi smio biti iznenađenje. Riječ je o kategoriji koja je i zamišljena da pruža viši prinos kroz veću izloženost dionicama. Ta vrsta imovine ima 33 posto udjela u imovini kategorije A, a ako se pribroje i udjeli u domaćim i stranim investicijskim fondovima, ukupni udio rizične imovine prelazi 51 posto. Unatoč naizgled visokom udjelu, ni izbliza nije ispunjen potencijal koji mirovincima u kategoriji A dopušta zakonska regulativa. S posrednom izloženošću kroz investicijske fondove, kategorija A u dionice može uložiti čak do 70 posto imovine.