Izazovna vremena došla su na vrata Europe. Prva se pojavila pandemija, nakon čega je uslijedio ruski rat u Ukrajini koji i dalje zadaje snažne udarce velikim poduzećima u regiji, a ovih se dana ne može izbjeći ni tema nadolazeće recesije ili energetske krize. Hladna zima neupitno čeka cijelu Europu, stvaraju se zalihe, poduzimaju mjere na razini EU, sve u nadi da što lakše prebrodimo silne nedaće koje nas čekaju u skoroj budućnosti. Gospodarske udarce ne osjećaju samo potrošači, nego i velike kompanije koje posluju u regiji. Nedavno smo razgovarali s Michałom Kȩdziom, partnerom privatnog investicijskog fonda Enterprise Investors, zaduženim za regiju Adriatic. Riječ je o fondu koji je preuzeo hrvatski PAN-PEK i Studenac, ali i slovenski Intersport. Otkrivamo sve novosti vezane uz njihov portfolio na ovim prostorima.
Planirate li neke nove akvizicije?
Cijelo vrijeme skeniramo tržište u potrazi za novim investicijama. Trenutačno razgovaramo o nekoliko mogućnosti s odgovarajućim osnivačima, ali zbog povjerljivosti nažalost još ne mogu spomenuti imena. Ipak, mogu reći da projekti koje razmatramo uključuju puno inovacija i tehnologije. Većina naših trenutačnih tvrtki iz portfelja ili je već prošla ili je trenutno u procesu digitalizacije, stoga ovaj smjer nikoga više ne iznenađuje.
Ranije ste rekli da u regiji postoji dosta zanimljivih prilika u IT sektoru, također i sektoru ‘e-trgovine‘. Osjećate li se još uvijek isto u vezi toga?
E-trgovina/digitalni prostor razvija se impresivnom brzinom i čak ni efekt ‘visoke baze‘ nakon pandemije to nije promijenio. Promatramo putanju rasta naše portfeljske tvrtke Intersport ISI koja svake godine eksponencijalno raste u prodaji putem e-trgovine od naše investicije krajem 2016. Također smo vidjeli niz vrlo uspješnih prikupljanja sredstava i izlazaka u IT/digitalnom marketinškom prostoru na hrvatskom tržištu posljednjih mjeseci, stoga moje uvjerenje u hrvatsko široko definirano tehnološko tržište ostaje vrlo snažno. Što se tiče IT-a, trenutačno razgovaramo s jednom potencijalnom metom koja djeluje u Adria regiji, a nadam se da ću moći komentirati više u mjesecima koji dolaze.
Koliko ste zadovoljni dosadašnjim akvizicijama u Hrvatskoj?
Ukratko, jako sam zadovoljan. Trenutno u portfelju imamo tri tvrtke koje djeluju na hrvatskom tržištu: Intersport ISI (kome je Hrvatska drugo najveće tržište nakon Slovenije), PAN-PEK i Studenac. Posebno smo ponosni na dosadašnje uspjehe Studenca koji je prerastao konkurente i postao najveća nacionalna trgovina mješovitom robom po broju trgovina. Vidimo uzbudljive prilike za rast za sve 3 tvrtke u nadolazećim godinama i vjerujemo u uspjeh svake od ovih investicija.
Je li Studenac konsolidiran nakon kupnje Lonie? U kojoj je fazi ta integracija?
Strategija Studenca pretpostavlja i organski rast (ove godine tvrtka će otvoriti više od 100 novih poslova u Hrvatskoj) i selektivna spajanja te preuzimanja konkurenata. Do sada je Studenac kupio pet većih trgovaca mješovitom robom (Istarski supermarketi, Sonik, Bure, Pemo, Lonia) i niz manjih igrača diljem zemlje od kojih svaki ima nekoliko trgovina. Ostajemo predani ovoj strategiji i budućnost će sigurno donijeti još novih otvaranja, a vjerojatno i više akvizicija. Čvrsto vjerujemo da je dobro vrijeme za ulaganje u Hrvatsku. Tvrtka napreduje vrlo dobro na frontu integracije i očekujemo da će sva stečena poduzeća biti u potpunosti integrirana pod kišobranom Studenca do kraja prvog kvartala 2023. Imajte na umu da integracije nakon spajanja nisu jedini front na koji će se uprava Studenca fokusirati u nadolazećim mjesecima. U suradnji s Woltom tvrtka je nedavno ušla u Qcommerce poslovanje u Splitu i Zagrebu. Digitalni pomak Studenca također je osnažen pokretanjem Studenac Digitala, ogranka za analizu velikih podataka tvrtke sa sjedištem u Zagrebu koji se fokusira na digitalnu transformaciju cjelokupnog poslovanja.
Kakvi su budući planovi za širenje maloprodaje?
Što se tiče PAN-PEK-a i Studenca, glavni cilj je otvaranje više pekarnica/trgovina i razvoj dijelova hrvatskog tržišta gdje maloprodaja visoke kvalitete još nije zasićena ili čak uopće nije prisutna. Ne predviđamo nikakve promjene ove strategije u godinama koje dolaze.
Kako komentirate Vladine mjere i ograničavanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda? Hoće li takve mjere imati očekivani učinak ili će izazvati nestašice?
Razumijem volju države da podupre kućanstva u vrijeme veće inflacije i skoka cijena energije. Posebno je porast cijena energenata morao utjecati i na cijene hrane. Međutim, važno je zapamtiti da su trgovci mješovitom robom samo jedan element cijelog opskrbnog lanca – oni ne proizvode robu niti joj određuju cijene, kao prodavači samo stavljaju određenu maržu na cijenu koju određuju dobavljači/proizvođači. S time na umu, potrebno je pronaći i provesti određenu ravnotežu koja bi omogućila raspodjelu tereta pada cijena među svim sudionicima FMCG tržišta. Međutim, ono što mogu reći iz svog iskustva iz drugih zemalja nije baš optimistično – takve mjere kao što je ograničavanje cijena osnovnih trgovačkih dobara obično imaju samo kratkoročni učinak. Dugoročno gledano, kao i svaka druga snažnija intervencija na slobodnom tržištu, neizbježno će dovesti do problema s opskrbom i manjka na policama. Ipak, Studenac ostaje predan sudjelovanju u dijalogu s donositeljima odluka i kao i uvijek dat će sve od sebe da bude odgovoran član hrvatske poslovne zajednice.
Očekujete li recesiju s obzirom na rast kamata? Koja su vaša generalna očekivanja za ovu i iduću godinu?
Opće gospodarsko okruženje u Europi i dalje je izazovno s prijetećom energetskom krizom u kombinaciji s inflacijom. Vjerujem da bi, ako Europa uspješno prođe bez većih problema kroz zimske mjesece, pritisak na cijene energije trebao lagano oslabiti, što bi u kombinaciji s dosadašnjim antiinflacijskim mjerama koje poduzimaju središnje banke na globalnoj razini trebalo utjecati na obuzdavanje rasta cijena. Dugoročniju perspektivu malo je teže predvidjeti jer postoji previše varijabli. Međutim, znam jednu stvar – bez obzira na gospodarsko okruženje, dobre će tvrtke nadmašiti svoje konkurente i nastaviti cvjetati (i osigurati financiranje).
Koliko kapitala trenutno imate na raspolaganju za ulaganja?
Još uvijek ulažemo naš trenutni fond od 500 milijuna eura broj VIII iz kojeg smo, između ostalih, uložili u Studenac. Politika Enterprise Investorsa uvijek je osigurati novo financiranje u obliku sljedećeg fonda prije nego što se u potpunosti uvede postojeći, što nam omogućuje da uvijek budemo spremni financirati atraktivne akvizicije bez obzira na njihovo vrijeme.
Koji su najveći izazovi pri poslovanju u Hrvatskoj?
Iskreno govoreći, ne vidim neke posebne izazove koji bi bili specifični samo za Hrvatsku, a ne vidim ih ni u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Naravno – mi kao investitori bismo voljeli svjedočiti stabilnijem i transparentnijem poreznom sustavu, rjeđem mijenjanju propisa i općenito povećanom susretljivosti i povjerenju prema investitorskoj zajednici, ali sve u svemu ne mogu se požaliti. Mi jesmo i ostat ćemo predani ulaganju u Hrvatsku i širu Adria regiju u godinama koje dolaze.