Miroslav Skalicki: Vidim svjetlo na kraju tunela za Petrokemiju

Pitanjem kakva je budućnost Petrokemije bave se već generacije hrvatskih menadžera i političara. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva priča je koju Hrvatska godinama ne uspijeva razviti do prihvatljive tržišne pozicije. Dolaskom turskoga Yildirim Groupa, koji u portfelju također ima sličnu proizvodnju, činilo se da bi za Petrokemiju mogli nastupiti bolji dani.

Smanjenje temeljnoga kapitala radi pokrića akumuliranih gubitaka i daljnja dokapitalizacija, oko koje su se prošloga tjedna složili država i većinski turski vlasnici, bili su jedan od koraka na tom putu. Prošle godine Petrokemija je radila osam mjeseci, a ove planira biti u pogonu desetak mjeseci, uz prekid za obvezni remont postrojenja. Lani je udvostručila proizvodnju i prihode od prodaje, a kapaciteti su radili na 90 posto. Usto je uložila i ulaže znatna sredstva u smanjenje ugljikovih emisija kako bi smanjila trošak penala te u pogon za proizvodnju amonijeva nitrata, sirovine za industrijski eksploziv.

Međutim, oružani sukob SAD-a i Izraela s Iranom i zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvali su nagli porast cijena plina, koji ta tvrtka ne upotrebljava samo kao energent već i kao sirovinu. Skok cijena plina sigurno ne ide naruku toj kompaniji, a koje posljedice ima na gospodarstvo, vidjeli smo i u nedavnim apelima poljoprivrednika koji se žale na njima neprihvatljivu cijenu mineralnih gnojiva na europskom tržištu.

No može li Petrokemija cijene prilagođavati svojim potrošačima, a istodobno trpjeti gubitke zbog povećanih cijena na tržištu plina? Ima li tvrtka budućnosti u ovakvim globalnim okolnostima, posebno ako ostanu nepromijenjene? O tim temama razgovarali smo s Miroslavom Skalickim, koji u Upravi Petrokemije predstavlja jednog od vlasnika, Republiku Hrvatsku. Skalicki je dobro poznato lice u energetskim krugovima, s četiri desetljeća iskustva u tom sektoru, a kao državni predstavnik sjedio je i u Upravi Ine.

Uprava Petrokemije objavila je da se traži dokapitalizacija i da će se smanjiti temeljni kapital kako bi se pokrili gubici. Kao predstavnik Republike Hrvatske u Upravi, što nam možete reći o tome?

– Zbog akumuliranih gubitaka zaključno s 2024., koji su prešli iznos od 50 posto temeljnoga kapitala, zakonski smo bili obvezni provesti smanjenje temeljnoga kapitala, što je prvi korak koji je prihvaćen na skupštini dioničara 12. ožujka. Drugi je korak povećanje temeljnoga kapitala, takozvana dokapitalizacija, koja se planira tijekom srpnja ili kolovoza ove godine.