Najveći hrvatski IPO: Žito najavilo povratak ozbiljnog dioničarstva

Dana 28. srpnja 2025. na Zagrebačkoj burzi počelo je trgovanje dionicama Žita. Time je završen najveći IPO neke privatne kompanije u Hrvatskoj, vrijedan 130 milijuna eura. U uspješnoj javnoj ponudi ulagateljima je alocirano više od 6,4 milijuna dionica po cijeni od 20,30 eura, a u vlasništvo kompanije ušlo je više od 4.100 malih ulagatelja te 27 institucionalnih investitora. 

Za Žito je to bio povijesni trenutak. Za Zagrebačku burzu možda i važniji.

 

Jer događaj nije označio samo izlazak jedne kompanije na tržište kapitala nego i povratak interesa za model financiranja koji je posljednjih godina u Hrvatskoj uglavnom bio u drugom planu. 

Početkom devedesetih Zagrebačka burza bila je jedan od simbola tranzicije iz socijalizma u tržišno gospodarstvo. Tadašnji razvoj tržišta kapitala uglavnom se oslanjao na privatizaciju nekadašnjih društvenih poduzeća i trgovanje već postojećim vlasničkim udjelima.

 

Kasnije su na burzu došle neke od najvažnijih hrvatskih kompanija poput Plive, Adrisa, Podravke i Hrvatskog Telekoma, čije su dionice privukle desetke tisuća građana. Posebno se pamti IPO HT-a 2007. godine, kada je velik broj građana prvi put postao izravni ulagač na tržištu kapitala.

 

Potom je stigla globalna financijska kriza. Promet na burzi godinama je padao, brojne kompanije okrenule su se bankarskom financiranju, dok je interes građana za ulaganje u dionice značajno oslabio.

Upravo zato je IPO Žita izazvao toliko pozornosti.

U središtu cijele priče nalazi se osnivač i predsjednik Uprave Žita Marko Pipunić.

 

Početkom devedesetih u Hrvatsku je stigao iz Bosne i Hercegovine, a tijekom sljedećih desetljeća stvorio jednu od najvećih domaćih poljoprivredno-prehrambenih grupacija. Iz tvrtke koja je poslovala regionalno nastala je kompanija koja danas djeluje kroz ratarstvo, stočarstvo, proizvodnju hrane i prehrambenu industriju. Žito je najveći proizvođač jaja i najveći prerađivač uljarica u Hrvatskoj, a među vodećima je i u drugim segmentima poljoprivredne proizvodnje. 

 

Uoči IPO-a Pipunić je poručio da smatra izlazak na burzu najboljom odlukom za nastavak razvoja kompanije. Smatrao je da burza omogućava brži rast nego oslanjanje isključivo na bankarsko financiranje te da kompanija mora biti sposobna nastaviti razvoj i nakon generacije osnivača. 

Žito je u javnoj ponudi prikupilo 130 milijuna eura, a dio sredstava planira iskoristiti za novi investicijski ciklus vrijedan više od 100 milijuna eura. Planovi su uključivali organski rast, proširenje proizvodnih kapaciteta i nove akvizicije. U razdoblju nakon IPO-a Žito je nastavilo širenje preuzimanjem Zvijezde od Fortenove te stjecanjem većinskog vlasničkog udjela u Mesnoj industriji Ravlić, potvrđujući da izlazak na burzu nije bio cilj sam po sebi nego dio šire strategije rasta.

No važnost IPO-a nije samo u prikupljenom novcu.

 

Jednako je važna činjenica da se javnoj ponudi odazvalo više od četiri tisuće ulagača iz svih hrvatskih županija, koji su zajedno uložili više od 50 milijuna eura. To je pokazalo da među građanima i dalje postoji interes za ulaganje u domaće kompanije kada procijene da je riječ o razumljivom i perspektivnom poslovnom modelu.  

 

Za Zagrebačku burzu to je bio dokaz da tržište kapitala može ponovno postati važan izvor financiranja hrvatskih poduzeća. Predsjednica Uprave Burze Ivana Gažić tada je ocijenila da bi upravo Žito moglo potaknuti i druge kompanije da razmotre izlazak na tržište kapitala. 

Kad je 28. srpnja 2025. zazvonilo burzovno zvono povodom početka trgovanja dionicama Žita, nije se slavila samo jedna uspješna javna ponuda.

 

Taj je događaj pokazao da se nakon godina stagnacije domaće tržište kapitala ponovno budi. Istodobno je označio vrhunac poduzetničkog puta Marka Pipunića, koji je od tvrtke nastale početkom tranzicije stvorio kompaniju sposobnu provesti najveći IPO privatne kompanije u hrvatskoj povijesti. 

 

Od osnutka 1907., zatvaranja 1945., preko obnove rada 1991. i privatizacijskih dionica devedesetih do Žitova IPO-a 2025., Zagrebačka burza prošla je dug put. A najveći privatni IPO u njezinoj povijesti nije ostvarila banka, telekom ili energetska kompanija, nego poljoprivredno-prehrambena tvrtka iz Slavonije koju je Marko Pipunić izgradio od privatnog poduzetničkog pothvata do najveće domaće agrogrupe.