Procjena isplate osiguranicima za nastale štete su od nekoliko desetaka milijuna eura, pa do čak sto milijuna eura, ali one se temelje tek na prvim podacima koje su dobile osiguravajuće kuće. Za sada nema najava poskupljenja premije zbog elementarnih nepogoda
Osiguravajuće kuće će vjerovatno isplatiti desetke milijuna eura za štete koje su nastale uslijed nevremena u Hrvatskoj. Prve su to procjene osiguravatelja koje smo kontaktirali nakon što su prikupljeni podaci, no ipak treba napomenuti da tek slijedi obrada.
Neki sugovornici ne isključuju mogućnost da bi vrijednost isplaćenih naknada za štete mogla dosegnuti i brojku veću od sto milijuna eura. Primjerice, takvu mogućnost spominje Marijan Kralj, direktor upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju Groupama osiguranja koji kaže da su štete na izgrađenim objektima brojne, ali i na objektima u izgradnji, vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, opremi, strojevima, automobilima…
– Rano je za točne procjene, no po slikama i snimkama nevremena, možemo procijeniti da će se vrijednost isplaćenih šteta kretati u desecima milijuna eura, a premašit će i stotinu – kaže Kralj.
Zapravo je za sada vrlo nezahvalno bilo što procjenjivati, napominju naši sugovornici, no da su brojke koje spominje Kralj itekako moguće sugeriraju iz Grawe Hrvatska.
– Prema do sada zaprimljenim zahtjevima, procijenili bismo kako se potencijalno radi o štetnom događaju koji će biti u rangu zagrebačkog potresa – kažu nam Vesna Škugor, voditeljica Odjela za neživotna osiguranja i Eduard Skenderović, voditelj Grupe za obradu i likvidaciju šteta.
Da je riječ o milijunskim isplatama za štete vjeruju i u Croatia osiguranju, dok u Merkur osiguranju i Wiener osiguranju za sada nisu željeli izaći s procjenama. Ipak, u Merkur osiguranju podsjećaju da u Hrvatskoj mali broj građana ima osiguranje imovine (iako veliki broj njih ima u svom vlasništvu neki oblik nekretnine) pa se ‘vjerojatno neće raditi o prevelikim iznosima‘. Iznose podatak da u našoj zemlji tek oko 16 posto vlasnika osiguralo svoje nekretnine.
Prednjače štete na objektima
Dakle, procjene isplate šteta variraju, ali zasigurno ipak neće biti male. Kada je pak riječ o strukturi šteta, privremeni podaci pokazuju, kako ističu u Wiener osiguranju, da oko 90 posto prijavljenih šteta za sada otpada na štete na imovini.
– Ali to nužno ne znači da je ovo realan omjer nastale štete. Zabilježili smo i velik broj poziva klijenata koji su željeli prijaviti štetu na vozilu, ali nemaju ugovorenu kasko policu osiguranja te samim time ne postoji osnova za isplatu štete – vele u Wiener osiguranju.
Brojke u Croatia osiguranju pak pokazuju da se u strukturu prijavljenih šteta u prvom danu 70 posto odnosi na imovinu građana, što za sada znači da je manje prijavljenih šteta na automobilima. Približne procjene ima i Kralj iz Groupama osiguranja koji kaže da je do 20 posto šteta na automobilima i opremi, a ostalo na objektima i infrastrukturi. No kada bismo štete geografski strukturirali, kako ističe Škugor iz Grawe osiguranja, okvirno se na ‘zagrebačkom i slavonskom području uglavnom radi o štetama uzrokovanim olujom, dok je na karlovačkom području štete najviše uzrokovala tuča‘. Svejedno, dodaju u Wiener osiguranju, ne postoji mogućnost da građani osiguraju imovinu samo od jedne nepogode, već se ugovara zajedno s ostalim osnovnim opasnostima.
Kralj se nadovezuje riječima da ‘osiguratelji nude osiguranja od svih rizika vezanih uz elementarne nepogode‘. Na našim područjima su najučestalije nepogode požar, udar groma, oluja, poplava i bujica, potres, ‘pa čak i gubitci povezani s prekidom poslovanja uslijed nabrojanih rizika‘. Uz to, naglašava, osiguravaju se i osobe uslijed posljedica nesretnog slučaja, ali i odgovornost pravnih i fizičkih osoba za štete nastale trećim osobama. U Croatia osiguranju dodaju da osim već spomenutog osiguranja privatne imovine postoji i mogućnost ugovaranja osiguranja za male i srednje poduzetnike.
Inflacija utjecajnija od nevremena
U Zagrebu je jučer bilo novo nevrijeme, doduše, ipak slabije nego ono od prije tri dana. Možemo li stoga očekivati poskupljenje premija za pakete koji nas osiguravaju od elementarnih nepogoda? Osiguravatelji kažu da za sada ipak ne, jer današnje nevrijeme je uobičajeno i ne nanosi štetu koju smo doživjeli prije tri dana kada je nevrijeme ipak bilo ekstremno.
– Visina premija se skoro sigurno u ovom trenutku neće mijenjati, jer su nevremena poput ovoga u Zagrebu i dalje iznimka, a ne pravilo. Međutim, ukoliko bi ovakve vremenske nepogode postale učestala praksa, moguće su buduće korekcije iznosa premija – poručuju iz Merkur osiguranja.
U Croatia osiguranju također imaju veliko iskustvo u kretanjima cijena premija i niti oni ne govore o mogućem poskupljenju premije kada je riječ o elementarnim nepogodama. Razlog je taj što poskupljenja premije osiguranja rijetko dolaze kao posljedica jednog događaja. Bude li premija poskupila, na nju će, barem za sada, utjecati prije svega sile koje stvaraju svjetska društva, a ne prirodne sile.
– Poskupljenja se ponajviše događaju radi inflacije, što bi u imovini najčešće bilo povećanje građevinske vrijednosti objekta po metru kvadratnom, a što je kasnije osnovica za obračun premije. A to povećanje građevinske vrijednosti najčešće dolazi uslijed inflacije građevnog materijala te povećanja cijene rada – objašnjavaju u Croatia osiguranju.
Osiguravajuće kuće u svojoj ponudi imaju razne pakete prilagođene učestalosti šteta na objektima. Skenderović iz Grawe Hrvatska vjeruje, prema dosadašnjem iskustvu, da će nakon snažnih prirodnih nepogoda rasti svijest građana o potrebi osiguranja vlastite imovine.
Vidjet ćemo hoće li se to obistiniti, no kako god bilo, osiguravajuće kuće će morati isplatiti, barem prema prvim procjenama, nekoliko desetaka milijuna eura. Možda čak i više.