Talijani vide veliku priliku u hrvatskom građevinskom boomu

- Geografska, ekonomska i trgovinska integracija između Italije i Hrvatske prilika su za suradnju tvrtki povezanih s graditeljstvom između tih dviju zemalja – rekla je na Liderovoj konferenciji o graditeljstvu i prostoru Giorgia Gunnella, članica Uprave talijanskog udruženja OICE, koja je ujedno u njoj stariji partner i direktorica međunarodnih odnosa.

Ona je spomenula stabilno tržišno okruženje u regiji te pozitivne makroekonomske izglede i rastuće infrastrukturne mogućnosti, poput prekograničnih programa, nabave putem međunarodnih financijskih institucija i regionalne povezanost.

Predstavila je OICE kao talijansko udruženje poslovnih subjekata koje predstavlja tvrtke specijalizirane za inženjering, arhitekturu i tehničko-ekonomsko savjetovanje. Udruženje je punopravni član Confindustrije (glavne konfederacije talijanske industrije), a ciljevi su zastupanje i zaštita sektora, međunarodna suradnja i ekspanzija, analiza tržišta i javna nabava te tehnički i poslovni razvoj.

OICE predstavlja interese talijanskih inženjerskih i arhitektonskih tvrtki pred državnim institucijama, regulatornim tijelima i javnom upravom. Članice OICE-a su tvrtke koje na poduzetnički način pružaju profesionalne usluge za kapitalne investicije u infrastrukturu, industrijska postrojenja i velike građevinske projekte diljem svijeta.

Međunarodno iskustvo

Gunnella je navela da su međunarodni prihodi 225 vodećih dizajnerskih tvrtki u 2024. bili 89 milijardi eura, što je rekord u razdoblju od 2015. do 2025.

Italija je treća u svijetu nakon SAD-a i Kine po broju internacionaliziranih tvrtki, druga je u Africi po prisutnosti (6,9 posto) među europskim tvrtkama, neznatno iza francuskih (7 posto) te je prva na Bliskom istoku. Na bliskom stoku najviše ostvaruje prihoda (21 posto), u Subsaharskoj Africi (15,9 posto) te u Sjevernoj Americi (14,8 posto). U EU ostvaruje udio u prihodu od 11,2 posto, dok u ostalim europskim zemljama taj je udio 10,3 posto.

OICE ima veliko međunarodno iskustvo koje, smatra Gunnella, hrvatskim investitorima mogu dobro doći, odnosno na obostrano zadovoljstvo.

Na okruglom stolu razgovaralo se o infrastrukturnim planovima i njihovoj realizaciji. Sugovornici su spominjali projekte, primjerice Goran Puž iz Hrvatskih cesta spomenuo je gradnju novog ulaza u Split iz Vučevice, zatim gradnju ceste prema Omišu, kao i Podravski ipsilon.

- Sigurnost je prioritet. Imamo oko 30 projekata obilaznica, jako je važno da se državne ceste izmaknu iz sela i gradova. U Zakon o cestama ubacili su pješačke i biciklističke staze i mi ih gradimo kod rekonstrukcija. Tražimo crne točke, cilj je da rekonstruiramo 10 crnih točaka na cestama. Osim toga, idemo prema tome da se državnim cestama vozila mogu vozit autonomno – rekao je Puž.

Isto misli kao i Pešut, a ima jako puno posla. 20 nabava u vrijednosti većoj od 10 milijuna, najveća je za 150 milijuna. Tražimo pripravnika, nema ga.

Ulaganja u infrastrukturu

Davor Perić, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova HŽ Infrastrukture, spomenuo je kako je ključno do kraja godine završiti gradnju pruga Dugo Selo - Križevci i Križevci - Koprivnica, a nastavlja se gradnja pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac vrijedna 280 milijuna eura te Dugo Selo – Novska vrijedna 667 milijuna eura.

- Nizinska pruga pak potpuno je nova dionica od Karlovca do Rijeke u dužni od 110 kilometara i skraćuje udaljenost za 56 kilometara. Financira se iz EU fondova, očekujemo do ljeta odabir konzultanta koji će složiti postupak javne nabave u roku od 10 mjeseci. Ta dionica ima 50 kilometara tunela, najdulji je 14 kilometara – rekao je Perić.

Graditeljstvo 2026. Okrugli stol: Infrastruktura od planova do realizacije. Sanjin Velebit Pešut, Davor Perić, Goran Puž i Gordana Gelečer

Sanjin – Velebit Pešut, Sektor za građenje i izvanredno održavanje Hrvatskih autocesta također je govorio o najznačajnijim projektima, primjerice o proširenju autoceste na dijelu Jankomir – Lučko te izgradnji dionice Matulji – Učka. Spomenuo je i viadukt preko ranžirnog kolovoza u Zagrebu.

- HAC dovršava strategiju gradnje do 2030., a postoje i projekti sanacija i rekonstrukcija. Projekti sanacija su kompleksniji jer se odvijaju na izgrađenim cestama. Tu se mora paziti da se ne zaguši promet – rekao je Pešut.

Sudionici okruglog stola su konstatirali kako se sve promijenilo od izgradnje autoceste početkom ovog stoljeća u Hrvatskoj. Tada je bilo dovoljno  radnika i stručnjaka, no recesija i članstvo Hrvatske u EU doveli su do velikog odljeva 'mozgova'.

- Sad nam se javljaju tvrtke iz Kine i Indije, domaće tvrtke mogu konkurirati u projektima sanacija – rekao je Pešut.