‘;
Razlog rasta prihoda može se naći u promjeni smjera poslovne politike zbog pandemije. Do tada dominantan prihod ostvarivao se zahvaljujući kapitalnim turističkim projektima, no nakon pada turističke djelatnosti kompanija se okrenula i drugim nišama, ne ograničivši se samo na Dalmaciju
Početkom prosinca cavtatska građevinska kompanija Texo Molior izdala je miniobveznice s dospijećem 2031., kojima želi dalje financirati rast i razvoj. U suradnji s Privrednom bankom Zagreb kao jedinim agentom, ali i ulagačem, trebala bi prikupiti deset milijuna eura. Kako se može čuti, riječ je o jednoj od perjanica na građevinskom tržištu južne Hrvatske, a i na rang-listi građevinske djelatnosti zauzima visoko osmo mjesto.
Nažalost, Lider nije dobio odgovore na pitanja koja je poslao kompaniji. Iz nje je samo poslana pristojna isprika da zbog obveza trenutačno nemaju vremena za nas. Ugovor o izdanju miniobveznica s PBZ-om potpisao je član Uprave Texo Moliora Marsel Friedl i u povodu tog događaja iz kompanije je priopćeno da ‘izdavanje miniobveznica jasno pokazuje povjerenje dionika u njezinu u stratešku viziju i financijsku stabilnost, kao i snažnu poziciju u građevinskom sektoru, a dodatnim ulaganjem u najnovije tehnologije Texo Molior nastavit će graditi povjerenje i stručnost u građevinskom sektoru, čime će dodatno ojačati konkurentnost hrvatskog inženjerstva i građevinarstva u regiji‘.
Texo Molior posljednjih je godina sve primjetnija kompanija u građevinskoj djelatnosti. Osnovan 2012., u vlasništvu je Antoana Kralja, koji je, inače, prije bio direktor kompanije Konel u vlasništvu svog oca Antuna (preminuo 2021.). Za njih se veže afera ‘Pet zvjezdica‘ nakon što ih je 2007. Goran Štrok, tada vlasnik Hotela Bellevue, prijavio za pokušaj iznude mita, no sud ih je poslije oslobodio. U međuvremenu je, 2012., Konel propao (kad je osnovan Texo Molior) otišavši u predstečaj i stečaj, o čemu se također pisalo u medijima.
Ponovni početak
Gledajući tako, Texo Molior praktično je bio čisti start za obitelj Kralj, i to vrlo uspješan, što dokazuje i rang-lista građevinske djelatnosti. Njegov je udio u djelatnosti prema ostvarenim prihodima 1,1 posto, što se čini premalo, no sve je jasnije kažemo li da je udio dugogodišnjega vodećeg trojca, lidera Kamgrada 4,7 posto, Strabaga 3,8 posto te Radnika 2,9 posto. Riječ je o iznimno propulzivnoj djelatnosti u kojoj su 2023. poslovale 9063 aktivne kompanije s 46 tisuća radnika i koja je ostvarila ukupno 5,6 milijardi eura prihoda. Rast je to od 1,2 milijarde eura ili od 22,1 posto u odnosu na godinu prije (od 2019. do 2023. ukupan je prihod porastao za 12,3 posto). Dodajmo tomu već davno poznatu činjenicu da građevinske kompanije u Hrvatskoj gotovo isključivo posluju na domaćem tržištu, pa je samo 3,1 posto poslovnih prihoda ostvareno na stranim tržištima. Ukupna je pak neto dobit djelatnosti 2023. iznosila 351,7 milijuna eura (čak 86,7 posto više u odnosu na 2022.), a neto profitna marža bila je 6,2 posto (4,1 posto u 2022.). Upravo je u takvom okružju Texo Molior sa 62,4 milijuna ukupnih prihoda ostvarenih 2023. zauzeo osmo mjesto na rang-listi.
Razgovarali smo s nekim građevinskim poduzetnicima koji nisu imali prigovora na svoga konkurenta Texo Molior. Štoviše, smatraju ga prilično dobrom kompanijom koja korektno pristupa poslovanju, što nas je posebno zanimalo s obzirom na prijašnje napise u medijima. To nam je bilo jedno od pitanja u razgovoru i s jednim odličnim poznavateljem poslovnih prilika na dubrovačkom području. Naime, kad nam je sugovornik rekao da Texo Molior ‘uzima poslove‘, primjerice završio je Lapadsku obalu te gradio i druge javne objekte, upitali smo koliko je slizan s lokalnom vlašću, no sugovornik, čiju čestitost ne dovodimo ni trenutka u pitanje, rekao je da nema takvih informacija.
– Texo Molior je uza sve jako dobro opremljen, od mehanizacije pa do broda kojim se koristi za projekte na otocima, a na glasu je i po kvalitetnim meštrima i inženjerima koji su zaposlenici kompanije. Nisam čuo da su ikad nešto zeznuli, vrlo su korektni – govori nam naš dubrovački sugovornik.
Cijelu kompanijsku priču čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.