Plivajući PDV na energente: Vlada traži fleksibilnost zbog energenata

Vlada je na sjednici u ponedjeljak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s ciljem osiguravanja fleksibilnosti porezne politike u situaciji neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku, no pri čemu bi se mjera tzv. "plivajućeg" PDV-a na naftne derivate koristila samo u nužnosti.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice Vlade istaknuo kako je riječ o izmjeni koja se predlaže s obzirom na posebne okolnosti i neizvjesnost trajanja energetske krize, koja je posljedica sukoba na Bliskom istoku.

"Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama", istaknuo je Plenković.

Ovlasti Vlade za brzo snižavanje stope PDV-a

"Ideja je uspostava pravnog okvira koji omogućuje brzu i učinkovitu reakciju Vlade u posebnim okolnostima, a koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje, među ostalim, narušava gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj. Važeći zakon takvu mogućnost ne predviđa te Vlada ne može bez provođenja redovnog zakonodavnog postupka pravovremeno i ciljano intervenirati u situacijama kada je brzina i učinkovitost djelovanja posebno važna", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući prijedlog zakonskih izmjena.

Stoga je nužno, kazao je, davanje ovlasti Vladi da uredbom na ograničeno vrijeme propiše visinu stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) za energente koji podliježu trošarinama, a prema propisima koji uređuju trošarine. "Time se osigurava fleksibilnost porezne politike u ovakvim situacijama, što kao krajnja mjera predstavlja važan dodatni instrument za očuvanje gospodarske stabilnosti", istaknuo je Ćorić.

"Plivajući" PDV kao krajnja mjera u slučaju eskalacije

Podsjetimo, kako su već ranije pojasnili iz Ministarstva financija, donošenjem zakonskih izmjena Vladi bi bilo omogućeno potencijalno smanjivanje porezne stope na naftne derivate, maksimalno za deset postotnih bodova, no do primjene te mjere bi došlo isključivo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata.

Sukladno i europskim direktivama, na gorivo se primjenjuje opća stopa PDV-a, u slučaju Hrvatske to iznosi 25 posto, a ideja uvođenja kolokvijalno zvanog "plivajućeg" PDV-a je da se ona na naftne derivate potencijalno umanjuje, no, sukladno istim direktivama, to može ići maksimalno do stope od 15 posto.

Izmjene zakona o regionalnom razvoju i stanovanju

Vlada je također, uoči sutrašnjeg glasanja u Saboru, na današnjoj sjednici prihvatila izmijenjene amandmane oporbenog Kluba IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a na Zakon o regionalnom razvoju kojim se dodaje da će akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja sadržavati indikativni financijski okvir za provedbu utvrđenih posebnih ciljeva te o primjeni indeksa razvijenosti kao bodovnog kriterija.

Prihvaćeno je i pet amandmana koje je podnio Klub HDZ-a na Zakon o priuštivom stanovanju, kojima se detaljnije uređuju lokalni programi priuštivog stanovanja, te dva koje je podnio HDZ-ov Mate Franković. Njima će aktualni lokalni programi postati sastavni dio budućih programa, a subvencije koje daju lokalne jedinice neoporezive.

Više od 160 milijuna eura za Hrvate izvan domovine

Usvojeno je i izvješće o provedbi Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH za 2025. godinu, tijekom koje je država za Hrvate izvan domovine ukupno izdvojila više od 160 milijuna eura. Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naveo je kako je Ured u okvirima svog godišnjeg proračuna, koji je iznosio 35 milijuna eura, proveo javne natječaje i pozive za financiranje potreba i interesa zajednica i organizacija sve tri kategorije Hrvata izvan RH - hrvatskog naroda u BiH, hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskih iseljenika diljem svijeta.

Za projekte od strateškog značaja izdvojeno je 13 milijuna eura. Kroz poseban natječaj za Bosnu i Hercegovinu dodijeljeno je 9,5 milijuna eura za 286 projekata, organizacijama hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država za 234 projekta 2,2 milijuna eura, a organizacijama hrvatskog iseljeništva 1,8 milijuna eura za 141 projekt.

Neprofitnim organizacijama, fizičkim osobama i ugroženim pojedincima dodijeljeno je 3,3 milijuna eura za više od 637 projekata, uz 171 jednokratnu financijsku pomoć socijalno ugroženim Hrvatima izvan RH. Posebna pozornost posvećena je obrazovanju, pri čemu je studentima izvan RH dodijeljena 2001 stipendija u ukupnom iznosu od 3,46 milijuna eura.

Suradnja s Republikom Sjevernom Makedonijom i reforme u pravosuđu

Vlada je, također, usvojila zaključak o provedbi preporuka sa sedme sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između RH i Republike Sjeverne Makedonije na kojem je usuglašeno uzajamno jačanje potpore hrvatskoj i makedonskoj manjini kroz financiranje vjerskih, obrazovnih, kulturnih i medijskih aktivnosti.

U saborsku proceduru upućene su i izmjene tri zakona - o Državnosudbenom vijeću, Državnoodvjetničkom vijeću te Pravosudnoj akademiji - kojima bi se trebao ubrzati ulazak pravosudnih dužnosnika u sustav.