Ukratko
StoryEditor

Stručnjaci otkrivaju: Ovo je pet najvećih koristi koje bi Hrvatska imala kada bismo pravilno zbrinjavali mobitele!

02. Svibanj 2023.
Zvonimir Majić

Električni i elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU. Najnovije istraživanje Hrvatskog Telekoma, provedeno na nacionalnoj razini, pokazalo je kako će broj mobitela kojima se ne koristimo nastaviti rasti: 40 posto građana mobitel zamjenjuje tijekom dviju godina, a gotovo sedam od deset građana (68 posto) tijekom triju godina. U našim ladicama već sada ima starih nekorištenih mobitela više nego stanovnika: u Hrvatskoj je pet milijuna mobitela kojima se ne koristimo, a stanovnika ima približno 3,9 milijuna. Kada bismo posložili sve nekorištene mobitele u Hrvatskoj jedan na druge, dobili bismo toranj gotovo šest puta veći od Mount Everesta.

Stručnjaci Hrvatskog Telekoma zato pozivaju građane da se odazovu Pozivu koji ne propuštaš i donesu svoje stare uređaje u prostorije T-Centra; certificirane institucije pravilno će ih zbrinuti, a potom i reciklirati. Pozivu se pridružuju i vodeći stručnjaci u Hrvatskoj za zaštitu okoliša i elektronički otpad: Aleksandra Anić Vučinić, Ivana Presečki i Vitomir Premur, profesori Geotehničkog fakulteta, Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu te Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji poručuju: ‘Zbrinjavanjem i recikliranjem mobitela štitimo okoliš i ljude!‘

– Odazivom na poziv i recikliranjem mobilnih uređaja značajno rasterećujemo Zemlju i istodobno joj vraćamo vrijedne resurse‘, naglasio je Premur. ‘Nažalost, za funkcioniranje mobitela potrebni su i elementi koji se smatraju opasnima, poput kroma, žive i olova; stoga je bitno odazvati se na poziv jer nepravilno zbrinjavanje elektroničkog otpada predstavlja prijetnju za tlo, zrak i vodu – objasnio je Majić.

– Zbrinjavanjem elektroničkih uređaja u prostorijama T-Centra osiguravamo da oni završe u rukama certificiranih institucija i tako se pravilno recikliraju, a recikliranjem elektroničkog otpada pridonosimo smanjenju emisije CO2 – dodaje Anić Vučinić.

Evo kako: donosimo pet najvećih koristi koje bi Hrvatska imala kada bismo pravilno zbrinjavali mobitele.

1. Vraćaš korisne materijale: od čega se točno sastoji elektronički otpad

Prema World Economic Forumu, elektronički otpad može sadržavati rijetke metale strateške vrijednosti, od kojih se mnogi mogu koristiti kao sekundarne sirovine za nove proizvode. Ono što je izazovno kod recikliranja elektroničkog otpada nevjerojatna je složenost procesa: svaki elektronički proizvod može biti sastavljen od više od 1000 različitih tvari te niza elemenata. Primjerice, jedan se mobitel sastoji od 62 elementa. Značajne su količine resursa potrebne za izradu elektroničke opreme: samo je prošle godine u svijetu iskorišteno 900 metričkih tona indija, elementa koji se nalazi u svakom LCD ekranu.

image

Aleksandra Anić Vučinić

– Na Geotehničkom se fakultetu već niz godina provode istraživanja vezana uz električni i elektronički otpad, pa smo tako nedavno ispitivali mogućnosti recikliranja indija iz LCD ekrana. Količine su ograničene, a Europska unija indija gotovo nema – objasnila je Anić Vučinić.

– Za izradu mobitela koristi se niz mikroelemenata (kao što su bakar, kositar, zlato, srebro, platina, neodimij) bez kojih elektronički sklop mobitela ne može funkcionirati. Radi se o rijetkim zemljanim elementima čija je proizvodnja vrlo zahtjevna i skupa. U pravilu se nalaze u Zemljinoj kori u vrlo ograničenim količinama – dodaje Zvonimir Majić.

2. Pridonosiš smanjenju CO2

Stručnjaci WEEE foruma izračunali su kako se za svaku pravilno prikupljenu i recikliranu tonu elektroničkog otpada izbjegava emisija od približno dvije tone ugljičnog dioksida. Trenutačnih pet milijuna mobitela kojima se ne koristimo u Hrvatskoj približne je težine od 850 tona. Njihovim zbrinjavanjem i recikliranjem izbjegli bismo emisiju od 1700 tona. Prema U.S. Environmental Protection Agency, jednom bi domu trebalo gotovo 200 godina da emitira tu količinu ugljičnog dioksida.

– Elektronički otpad nema izravan utjecaj na klimatske promjene, no recikliranje ovog otpada i korištenje recikliranih resursa itekako ima. Kada razmatramo kolike su količine emisije CO2 iz nekog procesa, tada se uzima u obzir i CO2 koji se emitira zbog proizvodnje sirovina. Za proizvodnju električne i elektroničke opreme ove su emisije značajne. Uzimajući u obzir emisije CO2 od eksploatiranja sirovina pa do transporta i proizvodnje, emisije CO2 u slučaju recikliranja, a zatim i korištenja reciklirane sirovine, mogu biti značajno manje – izjavila je Anić Vučinić.

Čak do 80 posto materijala u mobitelima može se reciklirati ili iznova upotrijebiti. Zbrini svoj mobitel i elektroničku opremu. Javi se na poziv koji se ne propušta!

3. Smanjuješ količinu štetnog elektroničkog otpada u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u 2019. godini proizvedeno 11,9 kilograma elektroničkog otpada. Prema Institutu za istraživanje i trening UN-a, prosječan dom u Europi ima 74 elektronička uređaja, od kojih 17 stoji nekorišteno u ormarima i ladicama. Najviše se gomilaju mali IT uređaji, a rijetko se tko u Hrvatskoj istim mobitelom koristi dulje od tri godine.

image

Vitomir Premur

– Danas su mobiteli najčešći i najpoznatiji elektronički uređaj kojim se koristi više od 90 posto svjetske populacije – ističe Premur.

Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, u Hrvatskoj je 2022. godine bilo 4,5 milijuna aktivnih mobitela, a uzmemo li u obzir brojke najnovijeg istraživanja Hrvatskog Telekoma, većinom se (68 posto) više neće koristiti nakon tri godine. Neki će mobitel proslijediti dalje, neki će ga staviti u ladicu, a svaki deseti građanin bacit će mobitel u – smeće.

image

Ivana Presečki

– Sitni se elektronički otpad poput mobitela vrlo lako nakupi, postane neprimjetan u kućanstvima ili se, nažalost, baci u običnu kantu za smeće. Svi ti naizgled sitni predmeti imaju veliku vrijednost i zajedno, na razini Hrvatske, predstavljaju značajne količine korisnih materijala. Odazivom na poziv pomažemo okolišu i planetu – istaknula je Presečki.

4. Smanjuješ količinu štetnog elektroničkog otpada u svijetu i Europi

Prema procjenama stručnjaka WEEE, u prošloj je godini u svijetu odbačeno približno 5,3 milijardi mobitela. Budući da je prosječna debljina mobitela 9 mm, kada bi se svi ti mobiteli posložili jedan na drugi, nastao bi toranj visok 50000 km! To je jedna osmina puta do Mjeseca. U 2021. godini je, prema UN-u, generirano 57,4 milijuna tona elektroničkog otpada, a samo je 17,4 posto pravilno sakupljeno, obrađeno i reciklirano. Količine elektroničkog otpada najbrže su rastuće količine otpada u svijetu, s godišnjom stopom rasta od 3 posto do 5 posto, a prosječni je stanovnik Europe u 2020. godini proizveo 16,2 kg elektroničkog otpada.

5. Omogućuješ povezanost sa svijetom nekome tko si to ne bi mogao priuštiti

Ukoliko predaš svoj mobitel kojim se ne koristiš i pravilno ga zbrineš u najbližem T-Centru, on bi se mogao ponovno iskoristiti ili reciklirati. Ako je uređaj u potpunosti ispravan, partner Hrvatskog Telekoma provodi postupak dorade uređaja (eng. refurbish) te ga ponovno prodaje. Takvi uređaji dolaze i uz jamstvo partnera. Ukoliko su uređaji u nešto lošijem stanju, i za njih se uz transparentno navođenje statusa pokušava pronaći rješenje. Tako se osigurava što duže korištenje uređaja.

image

Mario Vukušić

– Ne propustite poziv jer mobiteli sadrže niz vrijednih materijala i metala koji se mogu iskoristiti sada i danas. Tako smanjujete opterećenje planeta Zemlje jer ekstrakcija metala iz rudnika zahtijeva ogromne količine struje, vode, naftne i radne snage. Zemlja će vam biti zahvalna, neki manje sretniji ljudi također, a vi se rješavate nečega što vam kod kuće zauzima prostor i skuplja prašinu – istaknuo je Mario Vukušić iz Hrvatskog Telekoma.

Prilog je napravljen u produkciji Lidera i Hrvatskog Telekoma, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia

17. srpanj 2024 14:37