Prevencija srčanih bolesti: Hoćete li biti onaj koji riskira ili onaj koji profitira?

piše: prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić 

Prevencija kardiovaskularnih bolesti (KVB) općenito se smatra izvrsnom odlukom zato što su te bolesti glavni uzrok smrti u svijetu, no čak osamdeset posto slučajeva može se spriječiti. Primarna prevencija najučinkovitiji je pristup. Ona znači da bolest još nije razvijena i da ćemo kontrolom svih poznatih čimbenika rizika spriječiti njezin razvoj.

Kontrola čimbenika rizika osobna je odluka koju podupire liječnik s moćnim oružjem suvremene medicine. Osim lijekova, tu su jasni i nedvojbeni medicinski dokazi koji nam pokazuju koliko kontrola tih čimbenika ima smisla. No postoji i nešto što prije toga možemo učiniti za svoje zdravlje: primordijalna prevencija.

Borba srca i tlaka

Njezin je cilj spriječiti kardiovaskularne bolesti u vrlo ranoj fazi. Dok se primarna prevencija odnosi na liječenje i mijenjanje postojećih čimbenika rizika kako bi se spriječio njihov razvoj, primordijalna je usmjerena na sprječavanje razvoja samih čimbenika rizika. Naime, većina slučajeva može se spriječiti rješavanjem tih čimbenika prije nego što izazovu zdravstvene probleme, poput pušenja, nezdrave prehrane i pretilosti, tjelesne neaktivnosti, štetne upotrebe alkohola i onečišćenja zraka. Intervencije na toj razini obično uključuju zakonodavne politike poput zabrane pušenja, oporezivanja slatkih pića i strategija za smanjenje natrija u hrani. Osobama koje dođu na pregled najprije kažem da nakon četrdesete godine života moraju imati kućni mjerač tlaka (nadlaktičnu manžetu) i po mogućnosti pametnu vagu za kontrolu tjelesne mase. Katkad pri razmišljanju o krvnom tlaku primjenjujem analogiju s težinom protiv koje se vaše srce mora boriti. Svaki put kad srce pumpa, a pumpa od 60 do 90 puta u minuti, mora ispumpati tu krv u cirkulaciju, a krvni je tlak otpor protiv kojega se srce mora boriti da bi izbacilo krv u cirkulaciju. Zamislite da dižete utege od dva kilograma 30 puta u minuti. Umorili biste se, ali to bi bilo podnošljivo. Sada zamislite da dižete utege od 10 kilograma jedankim tempom, zatim utege od 25 kilograma. Prije ili poslije vaši bi mišići otkazali. Upravo tako umorit će se i vaše srce.

Naša unutarnja koža

Problem krvnih žila jest u tome što su našem oku nevidljive, pa je teško zamisliti da su baš te žile golem prostor unutar nas. Možemo si pomoći usporedbom: kao što koža prekriva naše tijelo, tako i krvne žile imaju unutarnju 'kožu' – endotel. On oblaže unutrašnjost krvnih žila, a epitel prekriva površinu našega tijela. Važno je razumjeti da endotel nije pasivna struktura, nego aktivno tkivo koje sudjeluje u regulaciji krvnoga tlaka, protoka krvi i upalnih procesa.

Kao i svaka druga koža, endotel također može biti oštećen. Njegovo oštećenje jedan je od prvih koraka u razvoju ateroskleroze i drugih bolesti krvnih žila. Na to oštećenje utječu mnogi čimbenici, među kojima su povišeni krvni tlak, aterogene čestice, duhanski proizvodi, šećerna bolest, kronični stres te onečišćenje zraka. Kad se endotel ošteti, počinje složen proces koji postupno izaziva razvoj ateroskleroze. Oštećeni endotel postaje propusniji za masne čestice, osobito LDL kolesterol, koje ulaze u stijenku krvne žile.

A onda se dogodi…

U tom prostoru nakupljaju se lipidi i aktiviraju upalne stanice, što potiče kroničnu upalu. Tijekom vremena nastaje aterosklerotski plak – nakupina masnoća, stanica i vezivnog tkiva koja postupno sužava lumen krvne žile. Promjene endotela mogu dugo prolaziti neprimijećeno, bez jasnih simptoma. Međutim, u jednom trenutku plak može postati nestabilan i puknuti, što prouzroči stvaranje krvnog ugruška. Upravo taj nagli događaj može prouzročiti infarkt miokarda ili moždani udar. Zato je očuvanje zdravlja endotela ključno u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kontrola krvnoga tlaka, regulacija masnoća u krvi, prestanak pušenja, uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost temelj su očuvanja funkcije krvnih žila i smanjenja ukupnoga kardiovaskularnog rizika.

Većina osoba s povišenim krvnim tlakom ima esencijalnu hipertenziju. Pojam 'esencijalna' znači da nema prepoznatljivoga temeljnog uzroka – nema bolesti bubrega, nema hormonske neravnoteže, nema sekundarnog stanja za liječenje. Krvni tlak jednostavno je povišen i ostaje takav. Ta je razlika važna. Kad bi hipertenzija bila samo simptom problema s bubrezima ili štitnjačom, liječnici bi mogli liječiti uzrok i krvni tlak mogao bi se riješiti. Ali sama je esencijalna hipertenzija bolest.