Svjetsko prvenstvo u pohlepi: Fifa pod istragom zbog cijena ulaznica

Svjetsko nogometno prvenstvo 2026., koje zajednički organiziraju FIFA, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko, još nije ni počelo, a već se našlo pod ozbiljnim regulatornim pritiskom iz Bruxellesa. Razlog nisu stadioni, logistika ili sigurnost, nego cijene ulaznica.

Europska potrošačka organizacija Euroconsumers i mreža navijača Football Supporters Europe podnijele su službenu prijavu Europskoj komisiji, optužujući FIFA-u za zlouporabu dominantne pozicije na tržištu prodaje ulaznica.

FIFA je, naime, jedini organizator i jedini ovlašteni prodavatelj ulaznica u primarnoj prodaji i to joj daje gotovo potpunu kontrolu nad cijenama i dostupnošću. Upravo tu kontrolu Euroconsumers smatra problematičnom.

Najveći šok izazvale su cijene za finale. Naime, najjeftinija dostupna karta penje se na oko 4.185 dolara (više od 3.600 eura), što je više od sedam puta skuplje nego na Svjetskom prvenstvu u FIFA World Cup 2022.

Varijabilne cijene - algoritam umjesto pravila

U središtu spora je model koji FIFA naziva 'varijabilnim cijenama', a koji je u praksi oblik dinamičkog određivanja cijena što je isti princip koji koriste aviokompanije ili platforme poput Ubera.

To znači da cijena ulaznice ne ovisi samo o kategoriji sjedala, nego i o trenutku kupnje, potražnji i čak poziciji u digitalnom redu. Istraživanja pokazuju da su cijene u pojedinim fazama prodaje rasle i do 25 posto, dok su premium karte poskupljivale i po nekoliko stotina dolara u samo mjesec dana.

Kritičari tvrde da takav model razbija osnovno načelo fer tržišta jer dva gledatelja mogu sjediti jedan do drugoga, a platiti drastično različite iznose, ne zbog kvalitete sjedala, nego zbog algoritma.

Optužbe za dvostruke provizije

Problem nije samo u cijenama. Euroconsumers tvrdi da je FIFA koristila i zabranjene prakse poput tzv. 'bait advertisinga', što označava privlačenja kupaca oglašavanjem vrlo niskih cijena koje su u stvarnosti gotovo nedostupne.

Primjer je promotivna najava ulaznica od 60 dolara za grupnu fazu. Formalno su postojale, ali su bile toliko ograničene da ih je većina navijača nikada nije mogla kupiti.

Dodatno, FIFA potiče kupnju i preprodaju isključivo preko vlastite platforme za preprodaju, uz naknadu od 15 posto, i za kupca i za prodavatelja. Time organizator ne samo da kontrolira primarno tržište, nego zarađuje i na sekundarnom, što dodatno pojačava optužbe o zatvorenom i netransparentnom sustavu.

Europska komisija zasad potvrđuje da je zaprimila prijavu i da će je analizirati prema standardnim procedurama. No, potencijalni raspon mjera je širok, od zahtjeva za većom transparentnošću, preko zabrane dinamičkog određivanja cijena, pa sve do formalne antimonopolske istrage.

Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jest činjenica da nadilazi nogomet. Radi se o presedanu za cijelu industriju događanja, od koncerata do sportskih natjecanja, gdje dinamičko određivanje cijena postaje standard. Ako Bruxelles odluči povući crtu na FIFA-i, posljedice bi se mogle preliti na platforme poput Ticketmastera, koncertne turneje globalnih zvijezda i cijeli ekosustav 'algoritamskih cijena'.

U prijevodu, ovo nije samo pitanje koliko košta karta za finale Svjetskog prvenstva, nego tko u digitalnoj ekonomiji zapravo određuje cijenu, tržište, algoritam ili regulator. A to je borba koja tek počinje.