AI sve više ulazi u kompanije, ali još ne donosi očekivanu zaradu

Umjetna inteligencija sve je prisutnija u poslovanju kompanija, zaposlenici uz njezinu pomoć rade produktivnije, a ulaganja u AI nastavljaju rasti. Ipak, financijski učinak na razini kompanija zasad ne prati brzinu kojom se tehnologija usvaja. To pokazuje novo McKinseyjevo istraživanje 'The State of AI in 2026', provedeno među 1.719 ispitanika iz 97 zemalja.

Čak 80 posto ispitanika kaže da je AI poboljšao njihovu individualnu produktivnost, ali samo 37 posto navodi da je umjetna inteligencija pozitivno pridonijela EBIT-u njihove kompanije. Taj je udio gotovo jednak kao i prošle godine. Još je manji broj kompanija koje već ostvaruju značajnu vrijednost: AI high performeri, odnosno oni koji umjetnoj inteligenciji pripisuju najmanje pet posto utjecaja na EBIT i istodobno njezin učinak ocjenjuju kao značajan, čine samo šest posto ispitanika.

Istodobno, korištenje AI-ja nastavlja se širiti. Gotovo devet od deset ispitanika kaže da njihove organizacije redovito koriste AI u barem jednoj poslovnoj funkciji. Udio onih koji navode da se AI već širi kroz cijelu organizaciju porastao je s 38 posto prošle godine na 44 posto. Također, 56 posto ispitanika kaže da njihove organizacije koriste AI u najmanje tri poslovne funkcije, u odnosu na 51 posto godinu ranije.

Kod velikih kompanija taj je proces još izraženiji. Naime. 54 posto ispitanika iz kompanija s godišnjim prihodima većima od milijardu dolara kaže da se AI širi kroz cijelu organizaciju, dok je kod manjih kompanija taj udio oko trećine.

Velike kompanije ubrzano uvode AI agente

Posebno se brzo širi agentic AI, odnosno AI sustavi koji mogu samostalno djelovati kroz poslovne procese. U velikim kompanijama udio onih koje AI agente već šire u najmanje jednoj poslovnoj funkciji porastao je s 27 na 40 posto. Kod manjih kompanija taj je udio ostao na 22 posto.

AI agenti najčešće se šire u IT-u, upravljanju znanjem i softverskom inženjerstvu. U tehnološkim kompanijama njihova je primjena posebno izražena u razvoju softvera, dok kompanije iz sektora robe široke potrošnje i maloprodaje agente najčešće koriste u marketingu i prodaji. U naprednoj proizvodnji, među ostalim u automobilskoj, zrakoplovnoj i poluvodičkoj industriji, koriste se u lancu opskrbe, upravljanju zalihama i proizvodnji.

Među AI alatima najrašireniji su chatbotovi. Čak 47 posto ispitanika kaže da ih njihove organizacije šire na razini cijele kompanije. Oko dvije desetine ispitanika navode da su njihovi AI agenti i softverski coding agenti također dosegnuli fazu širenja kroz organizaciju.

Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na razvoj softvera. Prema analizi, 32 posto ispitanika kaže da je njihova organizacija odustala od kupnje barem jednog softverskog proizvoda ili funkcionalnosti jer su je mogli izgraditi interno pomoću AI alata za programiranje.

Takve se odluke najčešće navode u tehnološkom i zdravstvenom sektoru, a potom u profesionalnim uslugama te energetici i sektoru materijala.

Među AI high performerima taj je udio još veći. Gotovo polovica njih navodi da je njihova organizacija odustala od kupnje jednog ili više softverskih proizvoda ili funkcionalnosti jer ih je mogla izgraditi interno pomoću coding agenata, u usporedbi s 31 posto ostalih ispitanika.

Troškovi AI-ja postaju problem

Širenje umjetne inteligencije pritom ima i svoju cijenu. Svaki peti ispitanik kaže da njegova organizacija ograničava korištenje AI-ja zbog operativnih troškova, uključujući troškove tokena. Kod chatbotova, AI agenata i softverskih coding agenata za svaki od tih alata oko deset posto ispitanika navodi da su troškovi ograničili njihovo korištenje.

Unatoč tome, ulaganja rastu, a 28 posto ispitanika kaže da njihove organizacije troše više od deset posto ukupnog budžeta za informacijske i komunikacijske tehnologije na AI tehnologije. Istodobno, 60 posto ispitanika očekuje da će njihove organizacije povećati ulaganja u AI tijekom sljedeće godine. McKinseyjevo istraživanje pritom pokazuje jasnu razliku između kompanija koje od AI-ja ostvaruju značajnu vrijednost i ostalih.

AI high performeri, kojih je samo šest posto, 3,3 puta su skloniji od ostalih ispitanika namjeravati temeljito transformirati svoje poslovanje uz pomoć AI-ja u sljedeće tri godine. Gotovo tri četvrtine njih već iz temelja redizajnira poslovne procese zbog AI-ja, u odnosu na samo četvrtinu ostalih ispitanika. Udio high performera koji redizajniraju workflowe pritom je porastao s 55 posto prošle godine na gotovo 75 posto ove godine.

Ti najuspješniji također AI ne koriste samo radi povećanja učinkovitosti. Oko 80 posto i high performera i ostalih ispitanika navodi povećanje učinkovitosti kao cilj AI-ja, ali većina high performera umjetnu inteligenciju istodobno koristi za rast i/ili inovacije. High performeri također su dvostruko skloniji navesti da njihovo više vodstvo pokazuje predanost AI inicijativama i da njihova organizacija ima definirane procese za mjerenje njihova učinka.

AI mijenja i očekivanja o zaposlenosti, ali dosadašnji stvarni učinak bio je manji od onoga što su kompanije očekivale. Samo 14 posto ispitanika iz organizacija koje koriste AI kaže da je umjetna inteligencija tijekom protekle godine pridonijela ukupnom smanjenju broja zaposlenih. To je manje od polovice udjela ispitanika koji su prošle godine očekivali smanjenje broja zaposlenih, njih 32 posto. Dvije trećine ispitanika kažu da je u njihovim organizacijama tijekom protekle godine bilo malo ili nimalo promjena u ukupnom broju zaposlenih povezanih s AI-jem.

Istodobno, očekivanja za budućnost rastu. 39 posto ispitanika očekuje da će AI tijekom sljedeće godine smanjiti ukupan broj zaposlenih u njihovim organizacijama, dok 43 posto očekuje malo ili nimalo promjene. Ipak, samo 13 posto ispitanika kaže da ih AI čini anksioznima zbog njihovih karijernih izgleda.