Propast osiguravajuće kuće više neće biti trošak poreznih obveznika

Po uzoru na bankarski sektor i proces sanacije u slučaju propasti neke banke, uskoro se slična regulativa uvodi i u slučaju propasti osiguravajuće kuće. Po prvi put u Hrvatskoj uvodi se zakon o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje koji predviđa osnivanje fonda za sanaciju čiji je zadatak osigurati novac potreban za sanaciju osiguravatelja koji zapadne u probleme, kako bi se izbjegla potreba za proračunskim novcem.

Kako je na predstavljanju prijedloga zakona kazao Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, zakonom o sanaciji nastojat će se postići da eventualno spašavanje osiguravajuće kuće u što većoj mjeri bude bez troškova za porezne obveznike. Sanacijski mehanizam će se aktivirati u slučajevima kada je očito da pojedino osiguravajuće društvo ima problema, kada privatni kapital ne može poboljšati situaciju i kada je sanacija u javnom interesu.

Nova zakonska regulativa zahtijevat će od osiguravatelja uvođenje obveze izrade i ažuriranja planova sanacije, kao i procjenu mogućnosti sanacije kako bi pravodobno prepoznali poteškoće u poslovanju. Sanacijsko tijelo u tom će slučaju biti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), s jasno definiranim ovlastima i odgovornostima. Od sanacijskih instrumenata zakon će ponuditi njih nekoliko. To su solventni istek portfelja osiguranja, zatim prodaja poslovanja, preuzimanje poslovanja od strane prijelaznog društva, odvajanje imovine i obveza te otpis ili konverzija.

Kako je kazao Bule, zakon donosi veću sigurnost građanima u ostvarivanju prava iz osiguranja te veću vjerojatnost kontinuiteta isplate šteta i pružanja osiguravateljskih usluga. Zakon o sanaciji od sutra će biti u javnoj raspravi, kao i izmjene Zakona o osiguranju. Dva su cilja ovih izmjena. S jedne strane to je daljnje usklađivanje s europskom regulativom, a s druge administrativno rasterećenje, pojednostavljivanje postupaka i uklanjanje normativnih nejasnoća u primjeni dosadašnjih zakonskih odredbi.

U kontekstu potonjeg redefinirat će se uloga Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), krovnog tijela osiguravateljskog sektora. – Postojale su nedorečenosti u njegovu funkcioniranju, a izmjenama će se i razdvojiti njegova dobrovoljna i obvezna komponenta. HUO će ubuduće imati skupštinu i Upravni odbor – najavio je Bule. Ipak, najveća novina je uvođenje makrobonitetnih alata tijekom iznimnih sektorskih šokova.

Klimatski rizici sve više utječu na osiguravatelje, a u tom kontekstu izmjene zakona donose definiranje mjerljivih ciljeva i mjera za praćenje i uklanjanje rizika, te ublažavanje zahtjeva za izvještavanjem. Ujedno se mijenjaju i izvješća o solventnosti i financijskom stanju.

Kako je kazao Bule, u radnoj skupini koja je radila na izmjenama zakona sudjelovali su i predstavnici osiguravateljskog sektora. – Vjerujemo da je prijedlog dobro 'izbrušen' – poručio je državni tajnik.