Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i energetske tranzicije:

Procjenjujemo da ćemo 2026. objaviti pozive vrijedne oko 200 milijuna eura

Uz ono što je već poznato, sljedeće godine donose fokus na ulaganja u željeznice, mrežnu infrastrukturu i ulaganja u geotermalne izvore energije

Rast troškova zelene tranzicije, širenje sustava trgovanja emisijama te sporo izdavanje okolišnih dozvola teme su koje posljednjih mjeseci sve snažnije opterećuju poslovni sektor. U razgovoru za Lider ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govori o tome hoće li se regulativni okvir pojednostavniti, koliko je novca Hrvatskoj još na raspolaganju iz europskih fondova, kakvi se pozivi mogu očekivati u sljedećoj godini te kako država planira ublažiti učinke klimatskih politika na građane i poduzetnike.

Vaš resor snažno utječe na poslovni sektor. Poduzetnici upozoravaju da je zelena regulativa sve skuplja i složenija. Mogu li se očekivati pojednostavnjenje procedura i ciljane potpore?

– Građani i poduzetnici često ističu da je tranzicija skupa, i to je apsolutno točno. Međutim, ako želimo čišći okoliš i obnovu ugrožene prirode, to je jedini mogući smjer. Za taj smo se put opredijelili. Kao javni sektor moramo se ubrzati, ne komplicirati ondje gdje to nije potrebno i procjenjivati ne samo utjecaj na okoliš nego i gospodarske i socijalne učinke. Nijedna tranzicija, pa ni ova, ne može uspjeti bez novih ideja koje rađaju poduzetnici. Potrebno je poticati brze i primjenjive inovacije, biti potpora u onom izazovnom razdoblju između testiranja i komercijalizacije te unaprijediti okvir potpora. Administrativno opterećenje malih i mikropoduzeća treba biti razmjerno njihovu udjelu u najčešće isticanim negativnim utjecajima na okoliš. Ako opterećenje nije razmjerno ili nužno za postizanje ciljeva, od njega treba odustati.

Koliko je sredstava Hrvatska dosad povukla iz Modernizacijskog fonda, koliko je još dostupno i koji projekti imaju prioritet?

– Europska komisija Hrvatskoj je dosad odobrila oko 485 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda. Prema opreznoj procjeni, s obzirom na to da ukupni iznos ovisi o cijeni ugljika na tržištu, na raspolaganju je još oko 800 milijuna eura, pri čemu sva odobrena sredstva još nisu iskorištena. Naši prioriteti definirani su europskim zakonodavnim i strateškim okvirom te uzimaju u obzir i nacionalne specifičnosti: dekarbonizacija gospodarstva, elektrifikacija prometa, smanjivanje rizika od energetskog siromaštva, skladištenje energije i razvoj mreža, energetski učinkovito zgradarstvo.

Kad poduzetnici mogu očekivati nove pozive iz Modernizacijskog fonda i na što će se fokusirati?

– Uskoro ćemo objaviti plan javnih poziva za dodjelu sredstava. Države članice mogu dvaput na godinu podnijeti plan ulaganja Europskoj komisiji i EIB-u na odobravanje. Naš prijedlog ulaganja u baterijske elektromotorne vlakove i gradnju postaja za njihovo punjenje u sjevernom dijelu Hrvatske iz rujna već je odobren te nam je EK doznačio 53,6 milijuna eura koje ćemo uložiti u idućem razdoblju. Ove smo godine objavili poziv za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u vodnokomunalnom sektoru vrijedan oko 80 milijuna eura i natječaj za sektor cestovnog prijevoza u vrijednosti od 45 milijuna eura. Planiramo objaviti i 80 milijuna vrijedan poziv za modernizaciju daljinskog sustava toplinarstva, što će uza smanjenje emisija barem skromno pridonijeti i kvaliteti zraka. Do kraja prvog tromjesečja 2026. planiramo objaviti poziv za energetsku učinkovitost u prerađivačkoj industriji vrijedan oko 30 milijuna eura.

Predviđen je i poziv za sektor prijevoza u sklopu financijskih instrumenata, odnosno kredita, u vrijednosti od oko 44 milijuna eura, kao i poziv od 35 milijuna eura za smanjenje emisija kloriranih stakleničkih plinova, primjerice u skladišnoj i logističkoj djelatnosti. Planiramo i poziv za željeznicu vrijedan oko 56 milijuna eura, a ako nam se u veljači odobri novi plan ulaganja, i poziv povezan s korištenjem energije iz geotermalnih izvora. Procjenjujemo da ćemo 2026. objaviti pozive ukupno vrijedne 200-tinjak milijuna eura, pri čemu dio sredstava neće biti namijenjen isključivo privatnom sektoru, nego i projektima u javnome.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju