Zeleno i digitalno
StoryEditor

(Su)financiranje održivosti: Biti zelen od sada znači povoljnije kredite

01. Svibanj 2024.
Novac iz europskih fondova, međunarodnih financijskih institucija i domaćih razvojnih banaka ili nacionalnih proračuna nije dovoljan za zelenu tranziciju domaćega gospodarstva. Mjerodavni i od privatnog sektora očekuju doprinos, a bankari potpisivanje novih ugovora

Potreba za golemim sredstvima za zelenu transformaciju motivirat će dobar dio poduzetnika da o izvorima financiranja počnu razmišljati izvan dosadašnjih okvira. Europska unija postavila je vrlo ambiciozan cilj da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine. Transformacija gospodarstva koja će zbog toga biti potrebna zahtijevat će iznimna ulaganja. Konkretno, spominje se 4,5 posto vrijednosti BDP-a na godinu.

U hrvatskom slučaju, ako se uzme lanjska vrijednost gospodarstva od 75,85 milijardi eura, ulaganja u klimatsku tranziciju trebala bi iznositi 3,4 milijarde eura na godinu. Kako je u nedavnom intervjuu Lideru istaknula viceguvernerka Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, potrebna ulaganja toliko su velika da novac iz europskih fondova, međunarodnih financijskih institucija i domaćih razvojnih banaka ili nacionalnih proračuna nije dovoljan.

Naslonjeni na novac EU-a

Prema riječima Švaljek, to znači da se očekuje doprinos i privatnog sektora, pri čemu će se dio ulaganja financirati i bankovnim kreditima. Kada je riječ o financiranju putem europskih fondova, za zelenu i digitalnu transformaciju predviđena su sredstva iz fondova EU-a. Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) i Višegodišnji financijski okvir (VFO) temelje se pretežito na te dvije teme. Međutim, treba istaknuti da bez vlastitih, osobito privatnih ulaganja, tranzicija neće biti moguća, dodaje Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK).

– Financijski sektor počinje razvijati zelene proizvode, ali svakako je potrebno više odvažnosti i, što je najvažnije, brzine u provedbi financiranja jer potrebe su velike i projekata ima – kaže Kelava.

4,5 posto vrijednosti BDP-a na godinu europske bi zemlje, prema procjenama, trebale izdvajati da bi se postigao cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55 posto 2030. u odnosu na 1990.

Većina se naslanja na sufinanciranje EU sredstvima, što je problem i dovodi nas do drugog pitanja – što očekuju poduzetnici od natječaja/poziva za dostavu projektnih prijedloga za sufinanciranje iz fondova EU-a? Prema njezinu mišljenju, poduzetnici ponajprije očekuju držanje vremenskog tijeka i indikativnog plana objave poziva. Kada se objavi plan, važno je držati ga se kako bi se poduzetnici na vrijeme pripremali. Nadalje, u nekim slučajevima postoji praksa prikupljanja projekata u pripremi i ovisno o veličini/količini ide se s pozivima.

– To se pokazalo da ima smisla u dijelu pripremljenosti s obje strane – tvrdi Kelava.

Nakon objave poziva trebalo bi provoditi tehničke konzultacije/radionice da bi se projektni prijedlozi ‘popeglali‘ na vrijeme (trenutačno neki projekti čekaju i do tri godine da dobiju konačne rezultate i počne njihova provedba zbog vraćanja, pitanja, razmišljanja itd.). Potrebni su i veći iznosi sufinanciranja, s obzirom na očekivane rezultate koji se trebaju postići (primjerice kada se gleda potencijal uštede emisije ugljikova dioksida). Na kraju poduzetnici očekuju i manje administracije i pojednostavnjenje postupaka.

Potrebno više izvora

Nacrt ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) predviđa potrebna ulaganja u energetski sektor do 2030. godine od ukupno 36,5 milijuna eura, od čega se na promet odnosi 1,3 milijuna eura, a zgradarstvo (energetska obnova zgrada i novogradnja zgrada gotovo nulte potrošnje energije) 21,9 milijuna eura. Za neenergetski sektor predviđena su potrebna ulaganja od 752 milijuna eura do 2030. godine. Najveća ulaganja očekuju se u zgradarstvo, odnosno gradnju zgrada i kuća gotovo nulte potrošnje energije i postrojenja za proizvodnju električne energije, a tiču se uglavnom ulaganja u postrojenja koja se koriste obnovljivim izvorima energije.

Za te su projekte potrebna financiranja ili sufinanciranja projekata iz nekoliko izvora. To su javna sredstva u obliku novca planiranog u gradskim ili općinskim proračunima jedinica lokalne samouprave, zatim privatna sredstva te iz nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, koji uključuju kreditna i nepovratna sredstva.

– Budući da potrebna ulaganja nadilaze kapacitete javnog sektora, potrebno je poticati usmjeravanje privatnih financijskih tokova u financiranje projektnih aktivnosti i ulaganje u razvoj infrastrukture. Posljednjih godina primjećuje se i povećani privatni interes za održiva ulaganja, kao i korištenje europskih sredstava za financiranje projekata energetske i klimatske tranzicije – naglašava Kelava.

Put do zelene imovine

Osim europskog novca, dio financiranja doći će u obliku kredita banaka. U vodećoj banci, Zagrebačkoj, ističu da poduzetnici u njihovoj ponudi mogu pronaći velik broj financijskih instrumenata razvijenih u suradnji s lokalnim i multilateralnim razvojnim bankama i institucijama.

– U ponudi su programi financiranja u suradnji s HBOR-om s pomoću kojih klijenti za ulaganja u zelene projekte mogu ostvariti pravo na subvenciju kamata do 75 posto, temeljem alokacije iz Plana oporavka i otpornosti. Putem programa ‘InvestEU‘ Europski investicijski fond Zagrebačkoj banci izdaje jamstvo po kreditima poduzetnika za investicije i radni kapital u tom području, a program ‘Linked Risk Sharing‘ omogućuje odobrenje novih kredita do ukupnog limita od 300 milijuna eura uz jamstvo Europske investicije banke za hrvatska poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i javne subjekte, s namjenskim okvirom za zelene projekte – tvrde u Zabi.

U Erste banci kažu da su još 2022. pokrenuti procesi definiranja jasnog poslovnog modela koji uključuje kriterije ESG-a i za korporativne klijente te su pokrenuti procesi implementacije i definiranja smjernica i metodologije za ‘zeleno‘ financiranje.

– Naglasak je stavljen na dostizanje ciljane zelene imovine. U skladu s time, posljednjih smo godina pratili ulaganja u sve vrste obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, bilo da je riječ o malim i srednjim poduzetnicima bilo velikim projektima, te smo ostvarili znatne rezultate u tom tržišnom segmentu – napominju u Erste banci.

Fokus-industrija

Dodaju da u poslovanju s pravnim osobama kontinuirano prate takve vrste projekata, a posebno izdvajaju investicijske projekte, ponajprije u segmentu stambenih i poslovnih nekretnina te iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i reciklaže otpada.

3,4 milijarde eura na godinu, procjenjuje se prema prošlogodišnjim hrvatskim gospodarskim rezultatima, trebala bi Hrvatska izdvajati da ostvari ciljeve europskoga Zelenog plana

– Naime, energetska industrija u Erste banci općenito je prepoznata kao jedna od fokus-industrija, kojoj svojim financijskim proizvodima i uslugama može pomoći u podizanju konkurentnosti te održivosti energetskog sektora – drže u Ersteu.

Osim energetskog sektora, primjetna je sve veća zastupljenost i ostalih sektora, kao što su, primjerice, poljoprivreda i proizvodnja građevnog materijala. – Uvjete pod kojima se kreditiraju takve investicije ne možemo generalizirati s obzirom na veliki broj specifičnosti. Politika i pristup Erste banke jest da se svaka investicija tog tipa analizira pojedinačno i u konačnici se financiranje prilagođava na način da optimalno podržava projekt – pojašnjavaju u Ersteu.

I Raiffeisen banka u svojoj ponudi za poduzetnike ima kredite za zelenu transformaciju – za financiranje solarnih sustava. Iz te banke kratko su poručili kako postoji potražnja kod poduzetnika i banka odobrava takve kredite. – Uvjeti kredita koji nudimo su: financiranje do 100-postotnog iznosa, iznos do 235 tisuća eura te otplata do 10 godina, bez dodatnog osiguranja otplate – tvrde u RBA.

Vanja Dominović, voditeljica HGK-ova Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize, podsjeća da hrvatski financijski sektor i dalje karakterizira bankocentričnost, koja se ogleda u tome da se gotovo 70 posto ukupne imovine svih financijskih posrednika odnosi na banke.

– S obzirom na to, a u cilju približavanja gospodarstvenicima različitih modela financiranja, HGK će nastaviti aktivnosti na informiranju i podizanju svijesti o alternativnim oblicima financiranja gospodarstva (private equity, venture capital, tržište kapitala), posebice u funkciji zelene transformacije, a koji u drugim zemljama imaju mnogo važniju ulogu – napominje Dominović.

Regulativni uzusi

Kada je riječ o financiranju zelene tranzicije putem tržišta kapitala, sigurno je da će i potrebe domaćih poduzetnika za financiranjem takvih projekata biti sve veće, smatraju na Zagrebačkoj burzi.

– Krediti i financiranje na tržištu kapitala ne moraju se međusobno isključivati. Baš suprotno, mogu se kvalitetno dopunjavati. Međutim, budući da se poduzetnički krajolik mijenja, sve je više kompanija koje se bave intelektualnim uslugama (IT i sl.) sa sve manje kolaterala potrebnog za bankovno financiranje. U tom smislu očekivali bismo veće okretanje tržištu kapitala – ističu na ZSE-u.

Burza očekuje i da će banke u budućnosti sve više napora ulagati za financiranje upravo zelenih projekata jer će ih na to usmjeravati regulativa.

– Također, prema informacijama s terena, i dobavljački lanci rade sve veći pritisak na kompanije da svoje poslovanje usklade s ESG standardima, a to im pak otvara put prema većim alociranim sredstvima upravo za zelenu tranziciju – napominju na ZSE-u.

U tehničkom smislu proces vezan uz uvrštenje zelenih obveznica posve je istovjetan procesu uvrštenja klasičnih obveznica. No, da bi obveznica bila ‘zelena‘ na način da je označena kao European Green Bond, mora zadovoljavati određene regulatorne uzuse.

– Ulagačka potražnja sigurno postoji: kod obje te obveznice povezane s održivim poslovanjem interes je bio vrlo velik i izdanja su bila ‘rasprodana‘. Novac već neko vrijeme nije ‘besplatan‘, a to sve ide u prilog atraktivnosti obvezničkog financiranja – zaključuju na ZSE-u. Toga će biti svjesno sve više poduzetnika. 

12. lipanj 2024 05:38