Goran Đoreski (HRDCA)

Svaki euro uložen u podatkovni centar generira ih devet u ekonomiji

Dvadesetak zaposlenih oko sebe angažira nekoliko stotina osoba iz raznih dobavljača, pa podatkovni centar postaje velika poluga ekonomiji

Unatoč pojedinim tržišnim analizama koje su procjenjivale da Hrvatska raspolaže s dvadesetak megavata kapaciteta podatkovnih centara, analiza Hrvatske udruge data centara (HRDCA) pokazuje da ukupni instalirani kapaciteti dosežu tek 10 megavata.

U idućih nekoliko godina, prema podacima HRDCA-e o projektima u realizaciji, očekuje se rast na približno 25 megavata. Istodobno, samo u Frankfurtu tvrtka Digital Realty, koja je prisutna i u Hrvatskoj, ima oko 300 megavata operativnih kapaciteta i dodatnih 200 u izgradnji.​

No u izlasku Hrvatske s digitalne periferije Europe krije se prilika jer se otvara mogućnost da Zagreb postane regionalno podatkovno čvorište za jugoistočnu Europu jer već i aktualne procjene govore da će hrvatski kapaciteti rasti dvostruko brže od prosjeka regije.

Je li realno da Hrvatska postane podatkovno čvorište regije, može li tome pomoći modernizacija mreže, gdje pronaći kapital i kakve su specifičnosti tog biznisa, razgovarali smo s Goranom Đoreskim, predsjednikom HRDCA-e i direktorom Digital Realtyja, koji u Zagrebu ima podatkovni centar na Trešnjevci, a gradi još jedan na Jankomiru.

Koliko u kapacitetima u megavatima zaostajemo za Europom?

– Zaostajemo znatno, prije svega zato što je struktura našeg tržišta bitno drukčija u odnosu na razvijenije europske zemlje. Digital Realty, primjerice, samo u Frankfurtu raspolaže s oko 300 megavata operativnih kapaciteta, uz dodatnih 200 u izgradnji. To znači da kapaciteti Digital Realtyja u Hrvatskoj čine svega oko 0,5 posto njegovih kapaciteta u Njemačkoj.

Istodobno, velik dio digitalnih usluga koje se konzumiraju u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, poput Officea 365, gejming-servisa i streaming-servisa, isporučuje se upravo iz tih velikih zapadnoeuropskih čvorišta, a ne lokalno. Hrvatska i regija trenutačno ne opslužuju vlastito tržište, a upravo u tome leži temelj budućeg razvoja. Dugoročno je uvijek učinkovitije i isplativije ulagati bliže krajnjim korisnicima, a ne oslanjati se na udaljene lokacije. Ako uspijemo omogućiti da se ti servisi za Hrvatsku i jugoistočnu Europu isporučuju iz Zagreba, to može napraviti suštinsku razliku.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju