Digitalni svijet: Trećina nas voli, trećina mrzi, a trećini je svejedno
Doista nije teško kritizirati, podcjenjivati, osporavati ili ‘hejtati’ iz ugodne fotelje, skriveni iza izmišljenog nadimka, dakle vašega virtualnog imena. Stoga ne začuđuje što ‘hejteri’ mogu biti i ljudi koje dobro poznajete i s njima se družite.
Ipak, kada se izložite digitalnom svijetu, morate naučiti kako se bez trauma nositi s neizostavnim anonimnim mrziteljima. Izbjeći ih ne možete što god radili. Dovoljno duga povijest interneta, društvenih mreža i čitateljskih komentara potvrđuje da ćete uvijek naići na trećinu koja će vas voljeti, trećinu koja će vas mrziti te trećinu kojoj je svejedno što radite. To znači da trebate raditi ono što volite i u što vjerujete, ono u što možete dati 100 posto sebe. Pa ćete onda, kada do vas stignu negativni komentari i ‘hejterske’ poruke, s lakoćom ih pospremiti u očekivanu skupinu od trećine hejtera. Ne primjećujete li sličnost s klimom na gotovo svakome radnome mjestu?
Steve Tappin, CEO konzultantske tvrtke World of CEO, autor knjige ‘The Secrets of CEO's’ te voditelj vodećih BBC-jevih intervjua sa svjetskim poslovnim liderima, uvjeren je da je pravilo trećine (pravilo 1/3:1/3:1/3) primjenjivo u svakodnevnom poslu što god radili i koju poziciju imali.
- Čak i ako se osjećate zarobljeni ili neiskorišteni u organizacijskoj shemi, primjenjujući pravilo trećine moći ćete se osloboditi i otvoriti nove poslovne i privatne prilike - uvjeren je Tappin. Priznaje da pritom da riskirate otkaz, kao što se njemu dogodilo - jer su dioničari smatrali da konzervativan pristup, primjerice obvezno čekanje isteka radnog vremena - jedino jamči profit.
Rad prije svega Dakle, što je pravilo trećine? Pravila, kaže Tappin, određuju kako razmišljamo, fokus i načine kako iskorištavamo svoje vrijeme ako radimo u tvrtki. Ako ste izvršni direktor, imate više od jednog zadatka i zato morate dobro znati upravljati vremenom. On je pravilo trećine sveo na raspored vremena i fokusa na svakome radnome mjestu.
Možda se čini nepotrebnim reći, no Tappin naglašava da je prvi zadatak svakoga novog djelatnika, pa i menadžera, činiti upravo ono zbog čega je zaposlen. Stoga uvijek provjerite jeste li dovršili dužnosti koje idu uz vašu poziciju. Dovršetak osnovnog posla daje vam vremena da se prebacite na zadatke kojima ćete zasjeniti druge zaposlenike.
To što ste zaposlenik tvrtke čini vas timskim igračem, znači da biste kao i ostali trebali tragati za rješenjima koja su najbolja za vašu organizaciju. Ne postoji ‘ja’ u momčadi. Razvijanjem partnerskih odnosa sa suradnicima (i na nižim razinama upravljanja i među djelatnicima istog ranga) možete stvoriti izniman sustav potpore unutar tvrtke. Kada dođe vrijeme da saznate kako se procjenjuje vaš rad s drugima, imat ćete samo pozitivne reakcije ljudi s kojima ste makar kratko radili.
Ako je tvrtka za koju radite toliko velika da nemate pristup CEO-u, pokušajte provesti više vremena u radu s menadžerima ili nadzornicima koji imaju ključnu ulogu u organizaciji. Tako ćete moći vidjeti zbog kojih se stvari vodi svakodnevna borba, pa možda dođete u priliku dati savjet o problemu koji imaju.
Postotak samo za vas Preostalih 10 posto vremena trebalo bi biti posvećeno vama. Napredovati u karijeri možda je vaš krajnji cilj, no nemojte zaboraviti putem uživati u životu. Jednostavno, danas je dovoljno primjera oko nas i znanja koja govore da izgaranje na poslu nije jamstvo poslovnog uspjeha. Treba raditi pametnije, ne više. Stoga izađite s prijateljima, družite se na koncertima, otiđite u prirodu, učinite se zadovoljnim i sretnim i to će svakako poboljšati i vaš način rada, ali i omogućiti vam da izađete iz rutine. Nemojte očekivati da će svi biti blagonakloni prema vašem usponu prema vrhu. Mnoge korporacije - a posebno one koje imaju tradicionalne strukture moći - s jedne strane imaju one koji uspješno, nekom vrstom mimikrije, preživljavaju tijekom vremena, sebične ambiciozne karijeriste, a s druge kvalitetne djelatnike koji samo žele kvalitetno vodstvo.
- I, naravno, naučite biti otporni na povremene i neizbježne napade na vaš projekt, sumnje u vaše motive - dodaje Tappin.
Tako, eto i tu - i to bez gumba Like ili Tweet - dolazimo do neizbježne trećine onh koji mrze vaš projekt, na koje morate računati unaprijed. Ako postizanje rezultata uz model 30:30:30:10 postaje pretežak ili vam počne stvarati probleme, to je, kaže Tappin, znak da je vrijeme za odlazak. I da, možda i za dobivanje otkaza bez obzira na to što ste dali sve od sebe.
Bolje uz brojke Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawe osiguranja, u svakodnevnom životu i rukovođenju prednost ipak daje Paretovu pravilu (80:20) i pravilu normalne distribucije (20:60:20), koja se temelji na ekonomskim analizama i statističkim podacima, nego pravilu trećine.
- Pravilo trećine mnogo je poznatije u umjetnosti fotografiranja ili vojnoj taktici. Ako prevedemo pravilo normalne distribucije na jezik rukovođenja, doznat ćemo sljedeće: što god radili, 20 posto ljudi će nas podupirati, 20 posto protivit će se našem radu, a 60 posto je neutralno prema našem radu. Pravilo trećine u rukovođenju je izvedenica normalne distribucije kojom bi, oni koji ga rabe, željeli reći da naš rad podupire više ljudi nego što je to doista slučaj (33 posto u odnosu na više točnih 20 posto) što, naravno, u pojedinim situacijama, i može biti slučaj - kritičan je Pureta, uvjeren kako to pravilo ne treba posebno uzimati u obzir pri formiranju timova, tražeći ljude koji će biti posebno zadovoljni ili posebno nezadovoljni našim radom.
Oni to, objašnjava, neće biti cijelo vrijeme jer, kao što je rekao Abraham Lincoln: ‘Možete učiniti zadovoljnim neke ljude neko vrijeme, sve ljude neko vrijeme ili neke ljude sve vrijeme. Nikada ne možete zadovoljiti sve ljude sve vrijeme.’
Pureta naglašava da je pri formiranju timova najvažnije voditi se potpuno drugim pravilima.
Tim mora imati stručne članove koji će svojim pristupom radu i međusobnom interakcijom zadatak obaviti na vrijeme i uza zadane kriterije. Pritom su rukovoditeljske sposobnosti, dodaje, izrazito važne kako bi se stvorila prava timska sinergija potrebna za vrhunske rezultate. To je težak posao, ali baš u njemu i leži najveće zadovoljstvo rukovoditelja koji ga obavljaju, zaključuje Pureta.