Za dobar projekt potreban je obrazovan kadar

U organizaciji Visoke poslovne škole za poslovanje i upravljanje 'Baltazar Adam Krčelić' održan je dvodnevni znanstveno-stručni skup 'Menadžment'. Glavna tema bila je Ekonomika, kultura i komunikacije projekata, a obuhvaćeni su različiti aspekti menadžmenta iz brojnih područja. Izlaganja su bila podijeljena u pet tematskih cjelina - projekti i projektni menadžment, ekonomika i financijski menadžment, komunikaciji menadžment, menadžment u kulturi te organizacija i menadžment.

- Ovaj skup pokazao je kako škola može vlastitim snagama i sredstvima iznjedriti ovakav međunarodni skup. Iznimno je bitna suradnja s fakultetom u Mariboru te s Ekonomskim fakultetom iz Osijeka jer su to tri nekadašnja najjača industrijska grada. Ovakav način predstavljanja škole pokazuje potencijal i snagu, a velika prisutnost mladih zalog je za budućnost - istaknuo je Vinko Morović, dekan Visoke poslovne škole 'Baltazar Adam Krčelić'.

Potraga za projektima Potporu projektu kao suorganizator dala je i Hrvatska udruga za upravljanje projektima, čiji je predsjednik Mladen Radujković istaknuo važnost projektnog menadžmenta u današnjoj gospodarskoj situaciji. Projektni su menadžeri traženi, ali svi očekuju kvalitetne radnike. Skupovi poput ovoga mogu samo pomoći hrvatskim studentima, ali i iskusnijim menadžerima, otvoriti im obzore te pokazati kako se projekti izrađuju i u drugim državama.
- Kvalitetnom raspravom i izobrazbom pomažemo državi u trenutku kada svi tragamo za dobrim projektima. Trebamo projekte, i to one uspješne koji će nam omogućiti izlazak iz krize. A za uspješne projekte trebamo imati ljude koji ih mogu iznijeti. Mi mlade ljude pripremamo za projekte prema europskim standardima i to je jedini ispravni put - rekao je Radujković.
Dodao je da 20 posto BDP-a dolazi od kapitalnih projekata koje nije moguće ostvariti bez kvalitetnih ljudi koji su obučeni za izradu cijelog plana. Jedan od suorganizatora je Institut 'Ruđer Bošković' koji godinama ulaže u edukaciju i istraživanje ovog područja.
- Trenutačno to je jedan od ključnih poslovnih procesa, a samo zahvaljujući kvalitetnim ljudima mogu se izraditi dobri projekti. To je glavna pretpostavka za financiranje projekata, bez čega se ne može ostvariti napredak - rekao je Marin Roje s Instituta 'Ruđer Bošković'.

Znanost kao oslonac O važnosti skupa, ali i ustrajanju u izobrazbi kvalitetnog kadra govorio je i Esad Čolaković, predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.
- Većina problema u našem društvu proizlazi iz toga što imamo višak privatnih interesa, a manjak znanja, moralnosti i odgovornosti. Ako samo jednim dijelom pomognemo u popravljanju te slike, dali smo odličan prilog razvoju struke, a onda i prevladavanju problema koje imamo - rekao je Čolaković.
Potporu skupu dao je i zamjenik gradonačelnika Zaprešića Alen Labus, koji je istaknuo da Visoka poslovna škola 'Adam Baltazar Krčelić' služi na ponos cijelom gradu te da su njezine kvalitete prepoznate izvan granica Hrvatske.
- Na natjecanju u Finskoj predstavnici ove škole osvojili su treće mjesto među 15 škola, što je dokaz da treba ustrajati u kvalitetnoj izobrazbi i promidžbi škole. Kvalitetu imaju, a ovakvi međunarodni skupovi samo su dokaz želje i ambicija koje imaju - rekao je Labus.
U ime zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića skup je posjetila zamjenica Sandra Švaljek. Iako Zaprešić ne pripada Zagrebu, istaknula je da Zagreb ne može bez svog prstena.
- Svjesni smo da naši resursi katkad nisu dovoljni da bi se riješili svi problemi koje imaju metropole kao što je naša. Ali sretni smo što se možemo s punim povjerenjem osloniti na znanje koje imaju znanstvene ustanove. Kvaliteta tih ustanova prepoznata je kao jedna od prednosti koju grad Zagreb nudi investitorima. Ali ne samo grad nego i cijeli prsten bez kojeg se Zagreb ne bi mogao tako dobro razvijati. Predavanja će ponuditi praktična rješenja koja mi kao grad možemo poslije iskoristiti - istaknula je Švaljek.

Postavi i ostvari cilj Posebno zanimljiva bila su predavanja o kulturnom menadžmentu. U Europskoj uniji kultura i kreativna industrija čine 3,3 posto BDP-a s 3,1 posto zaposlenih u kulturi i kreativnoj industriji, što nije sasvim zanemariv čimbenik ekonomskog razvoja.
- U ova dva dana otvorene su mnoge zanimljive rasprave koje su upozorile na važnost menadžmenta u kulturi, ali i važnost menadžera u kulturi, što kod nas nije dovoljno prepoznato. Čuli smo primjere o kulturnoj baštini i modelima upravljanja, ali pozitivni primjeri dolaze iz inozemstva. Imali smo priliku upoznati se sa strateškim planom kulture Karlovca koji uvodi umrežavanje u prvi kulturni klaster kao instrument razvoja. To su sve pomaci na kojima možemo temeljiti razvoj kulturne ponude, ali prvo moramo pripremiti proizvode koje ćemo ponuditi - rekao je Jadran Antolović, profesor na Visokoj poslovnoj školi 'Baltazar Adam Krčelić'.
Na skupu su govorili o brojnim temama kao što su društveno odgovorno poslovanje, inovativnost i inovacije, zaštita intelektualnog vlasništva, zaštita kartičnog poslovanja, organizacija rada starijih radnika, menadžment u novoj ekonomiji i slično. Predsjednik Organizacijskoga odbora skupa Milan Jurina zadovoljan je ostvarenim rezultatima.
- Projektni menadžeri prvo rade jednu stvar - postavljaju ciljeve. Ovaj je skup imao konkretne ciljeve te je dao nove doprinose ekonomici, kulturi i komunikaciji u projektu. U budućim projektima trebat će ugraditi niz teza postavljenih u predstavljenim radovima. Postigli smo i širi cilj - doprinos znanstvenih disciplina - ekonomika, kultura i komunikacija - menadžmentu u cjelini. Mogu samo reći da smo ciljeve koje smo postavili i dostigli, a usudio bih se reći čak i premašili - zaključio je Jurina.