Najveće hrvatske kompanije prošle se godine nisu iskazale u novom zapošljavanju. Prema podacima Financijske agencije u publikaciji 1000 najvećih – koju objavljujemo uz ovotjedno izdanje Lidera – te kompanije prošle su godine zapošljavale 380.839 radnika, što je samo 4760 više radnih mjesta nego godinu ranije. Dok je svih 136.260 tvrtki koje su predale financijske izvještaje lani povećalo zaposlenost 6,4 posto, tisuću najvećih imalo je rast od samo 1,3 posto. Deset najvećih poslodavaca bilo je još štedljivije sa viškom od samo 418 zaposlenih (razlika između novozaposlenih i onih koji su prestali raditi u tvrtki), što je neznatan rast od 0,7 posto, odnosno stagnacija.
Najveći rast broja zaposlenih zabilježila je OTP banka - 939 (zbog akvizicije Splitske banke). OV – održavanje vagona pripojila je pogone iz Čakovca i Slavonskog Broda, zbog čega ima 349 zaposlenih više nego u 2018., a 347 je novozaposlenih u Hrvatskoj industriji šećera, koja je osnovana prošle godine. Tako je najveći rast od 328 zaposlenih ostvarila Cimosova tvrtka PPC Buzet.Zaposlenima u TOP 1000 plaće su rasle 385 kuna, što je nešto više od ukupnog gospodarstva, gdje su plaće narasle 233 kune. Najveći su lani isplaćivali prosjek od 7112 kuna (neto), dok su se ostali morali zadovoljiti sa 5815 kuna. I među velikima postoje značajne razlike u plaćama, osim klasične podjele na dobro i loše plaćene sektore. Naime, tvrtke u stranom vlasništvu iz TOP 1000, njih 429, isplaćivale su svakome od 156.049 zaposlenih 7663 kune mjesečno, dok je prosjek za domaćih 224.790 zaposlenih bio 6722 kune, što je gotovo tisuću kuna manje.
Da strani vlasnici plaćaju više potvrđuje i lista tvrtki iz TOP 1000 koje su lani isplaćivale najveće plaće. Istini za volju, najveće plaće prošle godine iskazala je Adris grupa. Zaposleni u krovnoj tvrtki cijelog sustava - njih 27 - lani su dobivali u prosjeku 92.142 kune. To je gotovo dvostruko više od 49.925 kuna, koliko je iznosio prosjek za 2018. Ostalih devet najizdašnijih poslodavaca u stranom su vlasništvu. Među njima je šest tvrtki koje su registrirane u Hrvatskoj, a tri su podružnice.
Osim što isplaćuju najveće plaće, 'stranci' registrirani u Hrvatskoj ruše i domaću vanjskotrgovinsku bilancu. Dok je domaća polovica liste 1000 najvećih lani imala šest milijardi kuna plusa u razmjeni roba i usluga s drugim državama, stranci uvoze 9,5 milijardi kuna više nego što izvezu.