Približava se 10. rujna, kad će biti objavljena Liderova publikacija '1000 najvećih'. Poslovna zajednica s nestrpljenjem iščekuje najrelevantnije i najpreglednije izdanje koje opisuje najdramatičniju hrvatsku poslijeratnu godinu. I biznis je, kao i cijelo društvo, pretrpio ogromne gubitke. Stoga su se na poslovnoj sceni dogodili pravi tektonski poremećaji. S liste 1000 najvećih prema ukupnom prihodu ispalo je čak 127 kompanija, više nego ikad ranije. No, isto toliko je novopridošlih.
Naravno, najviše tvrtki ispalo je iz turističkog sektora – čak 22 iz hotelijerstva i ugostiteljstva (ostalo ih je samo 14 od lanjskih 36), a nestalo je i svih sedam turističkih agencija i turoperatera. Oni koji su 'preživjeli' na listi imali su uglavnom dramatičan pad prihoda. Tako sektor predvodi McDonald'sova franšiza Globalna hrana, koja je s rastom od 3,7% i prihodom od 610 milijuna kuna prestigla čak i velike istarske hotelijere, koji su 2019. završili s više od dvije milijarde prihoda (Valamar), odnosno s više od milijarde (Maistra i Plava laguna). Osim toga, u turizmu nema nijednog novog igrača na listi, osim Sunce hotela, jer je Jako Andabak prije prodaje spojio svoje hotele u jednu tvrtku.
Sve u svemu, turistički sektor iskazao je pad prihoda od 71,1%. Ostali gubitnici pandemije ipak su pretrpjeli manje štete, ali minus prometnog sektora od 20,5% također je dosad nezabilježen, i više je nego dramatičan. Pad turizma i prometa osjetili su, naravno, i naftaši s padom prihoda od 35%, dok je ostatak energetskog sektora rastao 8,7%.
Godinu je ipak najbolje iskoristio građevinski sektor, koji je posebno iskoristio prošlogodišnje potrese u Zagrebu, a posebno one na Baniji. Među 1000 najvećih uvrstile su se 72 građevinske tvrtke, čak 19 više nego godinu ranije, što je pridonijelo rastu od 15,6%. Zatvorene granice najbolje je iskoristila poljoprivreda s rastom od 8,1%, punjenje kućnih zaliha i potrošnju novih proizvoda (maske, sredstva za dezinfekciju, toplomjeri…) iskoristila je trgovina za rast od 2,5%, a 0,8% narasli su prihodi industrije.
Tako se promijenila i struktura zastupljenosti među najvećima. Trgovci su došli sa 27,2% na 30% udjela u prihodima, udjel industrije narastao je sa 20,2% na 22%, građevinarstva sa 3,3% na 4,1%, a poljoprivrede sa 1,7% na 2%. S druge strane, udjel energetskog sektora pao je za 1,8% (zbog naftaša), a najdramatičniji je pad turizma i ugostiteljstva – sa 2,9% na samo 0,9% prihoda u 1000 najvećih.
Sve te promjene svakako se reflektiraju i na strukturu cijele poduzetničke scene, makar samo privremeno. O svemu tome moći ćete opširnije čitati u Liderovoj publikaciji 1000 najvećih.