Tvrtke i tržišta

Samo pet posto kompanija u srednjoj Europi ima pune koristi od AI-ja

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

PwC-ovo izvješće za regiju Srednje i istočne Europe pokazuje da je praćenje razvoja umjetne inteligencije najveći izazov za poslovne lidere

Umjetna inteligencija čvrsto se pozicionirala među strateškim prioritetima organizacija diljem Srednje i istočne Europe, no većina tvrtki i dalje se suočava s izazovom kako pretvoriti ambicije u konkretne rezultate na razini cijele organizacije, pokazuje PwC-ovo izvješće za regiju Srednje i istočne Europe 'AI in CEE: From strategy to scale - closing the execution gap'.

Istraživanje obuhvaća organizacije iz Češke, Poljske, Rumunjske i Slovačke i pokazuje da 86 posto organizacija već ima uspostavljenu strategiju za umjetnu inteligenciju ili je aktivno razvija. Ipak, samo pet posto njih navodi da je u potpunosti ostvarilo očekivane koristi svojih AI inicijativa. Nadalje, samo 25 posto organizacija uspješno implementira više od polovice svojih AI projekata. Nalazi ukazuju na značajan jaz između strategije i provedbe kada je riječ o umjetnoj inteligenciji.

Skaliranje umjetne inteligencije postaje ključni izazov

Agnieszka Gajewska, glavna izvršna direktorica PwC-a za Srednju i istočnu Europu, izjavila je kako 86 posto tvrtki u Srednjoj i istočnoj Europi već ima strategiju za umjetnu inteligenciju ili je razvija.

- Prilika danas nije u pokretanju novih pilot-projekata, nego u širenju onoga što već daje rezultate. Naše istraživanje mišljenja predsjednika uprava pokazuje da je praćenje razvoja umjetne inteligencije najveći izazov za poslovne lidere u regiji, ali istodobno i jedna od najvećih prilika. Organizacije koje umjetnu inteligenciju integriraju u način na koji posluju stvorit će dugoročnu konkurentsku prednost. Srednja i istočna Europa ima talent, ambiciju i zamah potreban da postane vodeće središte inovacija pokretanih umjetnom inteligencijom. Sljedeći korak je uspješna primjena umjetne inteligencije u velikom opsegu - naglasila je Gajewska.

Istraživanje pokazuje da je glavni izazov s kojim se organizacije suočavaju upravo skaliranje umjetne inteligencije. Iako se AI projekti pokreću diljem regije, njihova uspješna implementacija i dalje je ograničena. Samo četvrtina organizacija uspješno implementira više od polovice svojih AI inicijativa, dok gotovo polovica njih navodi stopu uspješnosti implementacije manju od 25 %. Istodobno, polovica organizacija kaže da je ostvarila tek dio koristi koje je prvotno očekivala od svojih inicijativa povezanih s umjetnom inteligencijom.

Jakub Borowiec, voditelj usluga povezanih s umjetnom inteligencijom i partner u PwC-u Poljska, izjavio je da je umjetna inteligencija postala sastavni dio poslovnih strategija diljem Srednje i istočne Europe, a sada počinje zahtjevniji dio posla. - Uvrstiti umjetnu inteligenciju na dnevni red ili osigurati proračun za njezinu primjenu nije isto što i dopustiti da oblikuje način na koji tvrtka posluje. Kako bi premostili jaz između strategije i provedbe, lideri moraju odlučiti gdje umjetna inteligencija može ostvariti najveći učinak, kako će se uloge zaposlenika mijenjati te koje procese treba redizajnirati kako bi podržali njezinu primjenu - istaknuo je Borowiec.

Skaliranje uspješnih primjera primjene umjetne inteligencije zahtijeva izgradnju temelja koji funkcioniraju u cijelom poslovanju. Sljedeći korak je stvaranje modela koji se mogu dosljedno primjenjivati kroz različite funkcije, timove i tržišta.

Umjetna inteligencija donosi vrijednost, ali u pojedinim područjima

Unatoč izazovima vezanima uz skaliranje, organizacije već ostvaruju mjerljive koristi od umjetne inteligencije. U Srednjoj i istočnoj Europi najveći učinci zabilježeni su u području IT-a (47 posto), operativnog poslovanja (34 posto) te prodaje i nabave (32 posto). Najčešće zabilježene koristi uključuju poboljšanu kvalitetu i dosljednost podataka (36 posto) te smanjenje operativnih troškova (31 posto).

Organizacije najveću vrijednost ostvaruju u područjima koja se oslanjaju na strukturirane podatke i ponovljive procese. Transformativniji ishodi, poput stvaranja novih izvora prihoda ili razvoja novih poslovnih modela, i dalje su znatno rjeđi.

Slaven Kartelo, partner u Odjelu revizije i računovodstvenog savjetovanja zadužen za usluge povezane s umjetnom inteligencijom u PwC-u Hrvatska, dodao je da, iako Hrvatska nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem, i ovdje vidimo velik interes za umjetnu inteligenciju u svim sektorima gospodarstva no organizacije joj uglavnom pristupaju vrlo pragmatično i usmjerene su na konkretne poslovne koristi.

- Razgovori s klijentima sve su manje usmjereni na to što AI može napraviti, a sve više na to kako ga primijeniti na način koji donosi mjerljive rezultate. Pritom su kvaliteta podataka i dostupnost stručnjaka među najčešćim izazovima s kojima se organizacije susreću. Hrvatsko tržište relativno je malo, zbog čega je posebno važno ulaganja usmjeravati na područja u kojima je moguće brzo ostvariti učinak i graditi na postojećim inicijativama digitalne transformacije. Organizacije koje uspiju povezati tehnologiju s kvalitetnim podacima, odgovarajućim znanjima i jasnim poslovnim ciljevima imat će najveću korist od njezine primjene - ističe Kartelo

Upravljanje i povjerenje zaostaju za brzinom usvajanja

Kako organizacije ubrzavaju primjenu umjetne inteligencije, modeli upravljanja, regulatorni okviri i mehanizmi izgradnje povjerenja ne uspijevaju pratiti taj tempo. Samo tri posto organizacija navodi da ima potpuno usklađen model upravljanja umjetnom inteligencijom na razini cijelog poduzeća, dok se mnoge i dalje oslanjaju na neformalne pristupe upravljanju (24 posto) ili uopće nemaju formalno uspostavljen sustav upravljanja (36 posto).

Taj jaz dodatno produbljuju praktične prepreke povezane s implementacijom umjetne inteligencije. Rizici povezani s kibernetičkom sigurnošću i privatnošću podataka, kao i troškovi implementacije i održavanja, izdvajaju se kao najznačajnije tehnološke prepreke. Svaku od njih navodi 44 posto tvrtki u Srednjoj i istočnoj Europi. S organizacijskog aspekta, najveće prepreke predstavljaju nedostatak AI vještina i ograničeni proračuni, koje navodi po 37 posto ispitanika. Odmah iza njih nalazi se nisko povjerenje zaposlenika u AI sustave (35 posto).

Tomas Fiala, voditelj za odgovornu primjenu umjetne inteligencije u Srednjoj i istočnoj Europi i partner u PwC-u Češka, izjavio je da se umjetna inteligencija može skalirati samo ako joj ljudi vjeruju. - Povjerenje se gradi kada organizacije uspostave jasne modele upravljanja, razvijaju potrebne vještine, pripreme organizaciju za promjene i pokažu konkretnu vrijednost - zaključuje Fiala.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju