Da bi se opet uvela kuna, odnosno da bi rekunizirali gospodarstvo, tu istu kunu bi morali aprecirati. I to bi bio puno lošiji potez od prihvaćanja eura – rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na panelu na petom susretu guvernera.
Govorio je i o tečajnoj politici. - Što se tiče monetarne politike u ovome režimu, stabilnog a ne fiksnog tečaja, pitaju me zašto on nije u potpunosti fiksiran. Pokušavamo imati najbolje od dva svijeta – imamo stabilan tečaj, a njime smo dobivali fleksibilnost za amortizaciju šokova. Deprecirali smo tečaj kada su bili veliku gospodarski šokovi. Što monetarna politika može napraviti? U uvjetima fiksnog tečaja moguće je mijenjati stvari i to makroprudencijalnim politikama. To se pokazalo efikasnim, iako nismo imali veliku monetarnu neovisnost zbog visokog stupnja euroizacije. Nakon krize smo stvorili ogroman višak likvidnosti. Sada strukturne repo operacije su se utopile u tom višku likvidnosti. U situaciji kada ima 16 milijardi kuna viška, vidjet ćemo što ćemo dalje napraviti. Manje i srednje banke koristile su te strukturne repo aukcije i očekujem oda će to tako i biti i dalje. One podupiru dugoročno kunsko kreditiranje – rekao je hrvatski guverner.
>>>Otvoren 5. Susret guvernera regije koji je okupio najveće financijske igrače u regiji
Na panelu se postavilo i pitanje rekunizacije gospodarstva.
- Rekunizacija? Potražnja za kunskim kreditima daleko je viša nego prije. Krediti kunski rastu, sada je 40 posto u ukupnom kreditnom portfelju. NO stvara se disbalans s depozitima koji su u eurima. Nastavili se tako, imat ćemo tečajni disbalans. NE promijeni li se depozitna strana, moglo bi doći do ograničenja – kazao je Vujčić. Upozorio je i napomenu o kako je uvođenje eura puno brže i bolje od rekunizacije.
- Samo samo dugoročnim sekularnim trendom deprecijacije kune moguće je doći do rekunizacije – kazao je Vujčić.
Kazao je i kako su početkom godine odlučili pristupiti izradi nečega što bi mogla biti podloga za javnu raspravu uvođenja eura.
- Samo samo dugoročnim sekularnim trendom deprecijacije kune moguće je doći do rekunizacije – kazao je Vujčić.
- Počeli smo raditi tu studiju. Ideja je predstaviti troškove, ali i koristi. Da se odredi okvir današnje monetarne politike. Koji su to koraci koji se moraju poduzeti za uvođenje eura. Ona će biti gotova do ljeta i predstavit ćemo je javnosti. Nikada neće biti 100-postotni konsenzus. Pozicija HNB-a je da vjerujemo da je to ispravan put. Puno je brži i korisniji od rekunizacije gospodarstva. Efekti bi mogli biti puno gori. Mi ne branimo tečaj od deprecijacije, nego od aprecijacije. Da bi išli u rekunizaciju, aprecijacija bi bila nužna. To nije naša opcija. Objasnit ćemo prednosti eurozone. Naime, u tome trenutku nam se otvaraju fondovi EU-a koje sada ne možemo koristiti. Veći bi bio kredibilitet države i našeg duga, ali i kamatnih stopa. Pitanje raspada eurozone? Prije vezanja tečaja za euro, bili smo vezani za njemačku marku. U teoretskom slučaju raspada, vezat ćemo se za nešto stabilno zaključio je Vujčić.