O izazovima u daljnjem razvoju energetskog i afirmacijskog potencijala kojima raspolaže Hrvatska govorio je u petak u Medulinu ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, na Liderovoj konferenciji ‘Greenfield investicije – kako snovi postaju stvarnost’.
Rekao je da su glavni izazovi energetske politike smanjiti ovisnost o uvozu energije zaustavljanjem pada domaće proizvodnje, investirati u proizvodnju energije iz potencijala kojima Hrvatska raspolaže te osigurati adekvatan energetski miks s nižim emisijama CO2.
>>> Započela je dvodnevna konferencija o greenfield investicijama
- Vjerujem da energetski sektor u narednih desetak godina može značajno doprinijeti ukupnom razvoju Hrvatske, kroz smanjenje uvoza i povećanje izvoza energenata te angažiranjem graditeljskog sektora u gradnji novih infrastrukturnih objekata – rekao je ministar Ćorić. Dodao je da je pritom ključna izrada energetske strategije koja će, najavio je, biti gotova do kraja 2018. godine.
>>>Barbarić: Kapitalne investicije u energetici mogu izravno doprinijeti rastu BDP-a
Hrvatska trenutno uvozi 40 posto električne energije, 80 posto nafte i 40 posto plina, a smanjenje ovisnosti o uvozu, rekao je Ćorić, ići će u smjeru afirmacije domaćeg potencijala.
-U saborskoj proceduri trenutno je Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Vjerujem da će privući strane ulagače i pokrenuti aktivnosti koje su u tom području posljednjih godina zamrle. Trend proizvodnje nafte i plina može do 2030. godine s obzirom na rezerve kojima raspolažemo biti preokrenut. Do ljeta ide daljnji natječaj za istraživanje ugljikoviodika na kopnu. Možemo pretpostavljati velike količine nafte i plina na istražnim poljima na kontinentu i potencijal u idućih deset do petnaest godina - rekao je Ćorić i dodao da uz pretpostavku novih otkrića udio domaće proizvodnje nafte u potrošnji može dostići do 30% u 2030., dok bi udio domaće proizvodnje plina u potrošnji do te godine mogao doseći 53%.
>>> Tipurić: Nužno je promijeniti niz segmenata kako bi Hrvatska podignula razinu konkurentnosti
Govorio je Ćorić i o hidropotencijalu kao nebrušenom dragulju i rekao da postoji preko 60 novih projekata malih hidroelektrana, kao i da prve radove na velikoj HEP-ovoj hidrolektrani Senj-Kosinj možemo očekivati u 2019. godini, što bi trebao biti jedan od najznačajnijih energetskih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća. Rekao je Ćorić i da je značajno afirmirana proizvodnja i obnovljivih izvora i zaključio da daljnja afirmacija svih potencijala treba počivati na zaštiti prirode i okoliša.