Biznis i politika

BiH još čeka SEPA-u, a dijaspora šalje doznake vrijedne 10 posto BDP-a

29. rujna 2026.

Emir Kurtić, viceguverner Centralne banke BiH, Anca Dragu, guvernerka Narodne banke Moldavije, Endrit Yzeiray, zamjenik ministra financija Albanije

foto

Tomislav Pili

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Ulazak u europski platni sustav mogao bi smanjiti troškove transfera, dok regija traži načine za jačanje gospodarske otpornosti

Ulazak u Europsku uniju državama zapadnog Balkana i istočne Europe donio bi brojne gospodarske prednosti, koje posebno dolaze do izražaja u aktualnim okolnostima geopolitičkih izazova.

Kako se moglo čuti na panelu „Jugoistočna Europa u tranziciji: Središnje banke, ekonomska konvergencija i stabilnost“, održanom na konferenciji „Impact SEE, presented by Mastercard“, zemljama poput Bosne i Hercegovine mnogo bi značili i manji koraci prema europskim integracijama, poput ulaska u SEPA-u, Jedinstveno područje plaćanja u eurima.

Kako je istaknuo Emir Kurtić, viceguverner Centralne banke BiH, za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju trebat će još najmanje nekoliko godina, a u tom je kontekstu za tu državu vrlo važan ulazak u SEPA-u. BiH joj se još nije pridružila, iako je kandidatura spremna, naglasio je Kurtić.

Razlog velike važnosti SEPA-e jest brojna bosanskohercegovačka dijaspora.

– Među vodeće smo tri države u svijetu po broju ljudi koji su rođeni u BiH, a žive u inozemstvu. Za ekonomske tokove to je iznimno važno. Doznake koje šalju državljani BiH iznose deset posto vrijednosti BDP-a – kazao je Kurtić.

Pritom, dodao je, četvrtina doznaka prolazi kroz neregulirane kanale. – Slanje novca u BiH skupo je i dugo traje. Sa SEPA-om će se to promijeniti – naglasio je.

Kao jednu od slabosti BiH na putu prema članstvu u EU-u Kurtić je naveo i nedovoljno snažne institucije, a važnost jakih institucija za gospodarski razvoj istaknuta je više puta tijekom konferencije.

Moldavija je postala članica SEPA-e u listopadu prošle godine, a njezini su građani otad uštedjeli 15 milijuna eura na naknadama za slanje novca, kazala je Anca Dragu, guvernerka Narodne banke Moldavije.

Ta je država također kandidatkinja za ulazak u EU, što je, prema mišljenju guvernerke, jedna od njezinih glavnih ekonomskih prilika, posebno u današnjem okruženju.

– Ekonomskih izazova ima mnogo, primjerice nepredvidljive cijene nafte i plina. Za središnje bankare to je vrlo bolno. Nedavno smo vidjeli da je dosta središnjih banaka u svijetu podiglo kamatne stope, što je i razumljivo jer se mora ograničiti rast cijena uslijed šoka na strani ponude – naglasila je Dragu.

Turizam povećava pritisak na infrastrukturu

Jedan od razloga zbog kojih gospodarstva jugoistočne Europe snažno osjećaju šokove na strani ponude jest njihov ograničen pristup globalnom tržištu, ocijenio je Endrit Yzeiray, zamjenik ministra financija Albanije.

Osvrnuo se i na visoku razinu javnog duga u Albaniji, a među razlozima za pritisak na javne financije naveo je i snažan razvoj turizma. Udio turizma u gospodarstvu trenutačno iznosi čak 20 posto, što stvara sve veći pritisak na infrastrukturu.

– To pak zahtijeva dodatna ulaganja u infrastrukturu koja se moraju financirati – istaknuo je Yzeiray.

Europska unija u proteklih je nekoliko godina prošla cijeli niz kriza, od pandemije i ruske invazije na Ukrajinu do najnovijeg energetskog šoka izazvanog krizom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, jedne od ključnih svjetskih ruta za opskrbu naftom.

Nakon svih tih kriza pitanje kakva nas budućnost čeka bilo je jedna od tema panela „Lideri na raskrižju: Ekonomska strategija za svijet visokih kamata i tehnologije“.

Nestabilnost je novo normalno

Prema mišljenju Iliane Ivanove, članice Europskog revizorskog suda, nestabilnost je postala „novo normalno“.

– Trebamo strategiju, ona je poput sidra. Zbog prirode našeg posla, revizije europskog financiranja, Europski revizorski sud profesionalno je skeptičan, no najvažnije je u toj strategiji očuvati povjerenje. Bez toga ne možete ništa, što smo vidjeli i u zelenoj tranziciji. Moramo zadržati fokus na povjerenju, posebno povjerenju javnosti – istaknula je Ivanova.

Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa, ocijenio je da je budućnost uvijek nesigurna te da je čovječanstvo oduvijek težilo određenoj razini izvjesnosti.

– Strategija je prenaglašena. Živimo u multipolarnom svijetu, u nesigurnosti kakva nije bila viđena stoljećima, a istodobno u dobu umjetne inteligencije. Važno je i liderstvo. Više nego ikada lideri trebaju biti bliski s ljudima – smatra Kurtović.

Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa, Aurel Bernat, izvršni direktor za odnose s investitorima i Banka Transilvanija, Artur Osuchowski, predsjednik Uprave Poljske investicijske i trgovinske agencije, Ilijana Ivanova, članica Europskog suda revizora

Budućnost neće izgledati mnogo drukčije od onoga što već danas vidimo, smatra Aurel Bernat, izvršni direktor za odnose s investitorima u rumunjskoj Banca Transilvania.

– Trebali bismo izbjeći život u modu samoispunjavajućeg proročanstva. Ne trebamo se osvrtati samo na loše vijesti oko nas, nego pozitivno gledati na budućnost, unatoč negativnim trendovima. Naš je zadatak podržati druge i ostati optimističan – istaknuo je Bernat.

S njime se složio i Artur Osuchowski, predsjednik Uprave Poljske investicijske i trgovinske agencije, koji je također naglasio važnost strategije u današnjem multipolarnom svijetu.