U petak, 17. ožujka 2017., trojica stručnjaka podijelila su svoje bogato znanje o digitalnoj transformaciji sa sudionicima foruma poslovne škole COTRUGLI u Zagrebu, stavivši poseban naglasak na javni sektor. Predavanja su održali Manuel Alonso Coto, predavač u COTRUGLI Business School, Marijan Lalić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva te Senad Kulenović, savjetnik za digitalnu transformaciju.
Prof. Manuel Alonso Coto je istaknuo da je iznimno važno upoznati se s načinima na koje digitalna transformacija može unaprijediti naše živote. Tek tada možemo iskoristiti neograničene mogućnosti koje digitalna transformacija pruža u svim aspektima života.
Internet stvari (IoT) novi je evolucijski korak u razvoju interneta. IoT povezuje uređaje i fizičke objekte iz okoline u globalnu mrežu, a čini infrastrukturu za razvoj novih mobilnih i web usluga. Prednosti IoT-a uključuju smanjenje troškova, poboljšanu učinkovitost i stvaranje inovativnih proizvoda, a jedna od primjena IoT-a odnosi se na pametne gradove. Upravo je toj temi profesor Alonso posvetio najveći dio svojeg predavanja.
Predviđa se da će do 2025. godine 26 svjetskih gradova postati pametni gradovi (smart cities), a više od polovice tih gradova nalazi se u Europi i Sjevernoj Americi. Prednosti života u pametnim gradovima su velike, budući da u njima građani direktno utječu na rješavanje problema s kojima se suočavaju.
Prof. Alonso je naveo nekoliko primjera poboljšanja kvalitete života građana. Na primjer, umjesto da kupuju automobile, mladi sve više koriste uslugu «car to go». Aplikacijom na svojem pametnom telefonu detektiraju najbliži automobil koji je slobodan za korištenje, istom ga aplikacijom otključaju i pokrenu. Naknada se uzima s njihovog bankovnog računa, tako da je nakon vožnje dovoljno ostaviti automobil i zaključati ga aplikacijom. Razvijena je (a u nekim gradovima već i implementirana) aplikacija koja vam recimo pomaže da pronađete slobodno parkirno mjesto, ali ima i onih koje su od neprocjenjive važnosti jer omogućuju, na primjer, da hitna pomoć dođe po vas u slučaju teških zdravstvenih problema iako im niste uputili telefonski poziv.
Uslijedilo je predavanje g. Marijana Lalića, koji je istaknuo da su digitalne tehnologije koje mijenjaju svijet već ovdje - samo ih treba znati koristiti. Upotrijebio je zanimljivu metaforu u kojoj je digitalnu transformaciju usporedio s vožnjom; vozač predstavlja znanje, gorivo podatke, motor informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, prometni znakovi sigurnost a cesta interoperabilnost.
Informacija nastaje od podataka, i to logikom. Ljudi opažaju i zatim donose odluke u skladu s podacima – signalima. Uloga digitalne tehnologije jest da umjesto ljudi opaža, prikuplja podatke, distribuira i slaže informacije. S druge strane, ljudi na tehnologiju prenose logiku – programiraju, što znači da tehnologija može donositi i gotove odluke. Ljudi primjenjuju tehnologiju - dakle podatke, informacije i programirane gotove odluke.
PODACI su resurs buduće ekonomije podataka, a učinkovita razmjena i dijeljenje podataka bit će ključno za digitalnu ekonomiju. Podatkovni sektor povećava se za 40% godišnje, što je sedam puta brže od ukupnog informacijskog i komunikacijskog tržišta.
DOBRO UPRAVLJANJE podrazumijeva prikupljanje podataka samo jednom (e-Uprava – platforme e-Građanin i e-Poslovanje) te pružanje podataka za ponovnu uporabu (u planu projekata učinkovite javne uprave - usvojena direktiva). Radi se o načelima razvoja, a iznimno je važno i načelo minimizacije koje se tiče zaštite osobnih podataka (primjenjivat će se u EU od svibnja 2018.).
Nadalje, g. Lalić je istaknuo da je ljudski kapital ključ digitalne transformacije. Potrebna je popularizacija digitalnih vještina, obrazovanje i cjeloživotno učenje te razvoj kompetencijskog okvira u javnoj upravi. Organizacije i tvrtke koja svoje postupke donošenja odluka temelje na znanju nastalom iz podataka očekuje povećanje produktivnosti od 5 do 6%.
Pred kraj svojeg izlaganja g. Lalić je ustanovio da se u potpunosti mijenjaju vizija, misija i strategija javne uprave te je definirao najveće izazove:
STVARNI IZAZOVI ZA JAVNU UPRAVU
- Državni proračun i ministarstvo financija – preraspodjela sredstava za razvoj
- Ministarstvo uprave – propisi, organizacija, ustrojstvo, procesi i zaposlenici
- Druga ministarstva – sektorske strategije
STVARNI IZAZOVI ZA GOSPODARSTVO
- Prelazak iz trgovačkog društva u uslužno društvo
- Javljaju se novi uslužni sektori, temeljeni na ekonomiji podataka
- Procesi u proizvodnji i pružanju usluga mijenjaju se uporabom digitalnih tehnologija
STVARNI IZAZOVI ZA DRUŠTVO
- Obrazovna struktura društva – korištenje, razvoj
- Utjecaj na sigurnost građana – standardizacija, tehnologija
- Socijalne vještine – komunikacija, razmjena
Prije zanimljive diskusije u koju su se uključili brojni sudionici foruma, svoje iskustvo digitalne transformacije s prisutnima je podijelio i g. Senad Kulenović. U smislu značenja i opsega promjena, usporedio je digitalnu transformaciju s industrijskom revolucijom. Tada je nastupila najveća promjena u primjeni tehnologije, što je drastično utjecalo na društvo. Neke su se industrije ugasile, dok su se neke počele razvijati, što je transformiralo profil radnih mjesta. Slično je i danas! Kao primjer možemo navesti iOS ili Android developere – zanimanja koja do nedavno nisu postojala, a danas se ubrajaju među najtraženije.
Danas se promjene odvijaju neusporedivo brže nego prije, a razvoj je eksponencijalan. Ono u što možemo biti sigurni jest da će se brzina promjene i dalje povećavati. Sve što još nije digitalizirano – digitalizirat će se, a toga su svjesni i CEO-ovi raznih tvrtki. Njihovi se prioriteti u skladu s vremenom u kojem živimo mijenjaju, pa tako najviše pažnje više ne pridaju segmentu prodaje (kao što je to bilo do nedavno), već IT-u.
Međutm, Kulenović napominje da je digitalna transformacija samo jedna u nizu poslovnih transformacija. Ono što je razlikuje od ostalih jest iznimna brzina. Kako bi ostale konkurente, za kompanije je nužno da budu upoznate sa svime što digitalna transformacija donosi.
I za kraj, ne smijemo zaboraviti da su u središtu digitalne transformacije ljudi koji rabe tehnologiju. Čovjek je bio i ostat će najvažniji dio transformacije.