Tvrtke i tržišta

Bakar nikad skuplji: AI podatkovni centri troše sve više metala

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Tona bakra dosegnula je 14.708,50 dolara, a tržište dodatno pritišću američke carine i problemi u rudnicima

Cijene bakra dosegnule su na londonskoj burzi metala LME novu najvišu razinu otkada se crvenim metalom trguje na burzi, odražavajući snažnu potražnju iz podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju i sektora vojne opreme i nagađanja o američkim carinama.

Tona bakra stajala je u utorak na zatvaranju trgovine na LME-u u referentnim tromjesečnim terminskim ugovorima 14.708,50 dolara i bila je viša za 1,37 posto nego na početku tjedna.  U srijedu prijepodne stabilizirala se na 14.642,50 dolara po toni.

Poskupljenje je ubrzalo od početka mjeseca, budući da je opskrba sve tješnja, uz kontinuirano snažnu potražnju u SAD-u pod utjecajem nagađanja da bi Washington mogao uvesti carine, napominje Reuters.

Priprema trgovaca za potencijalne carine 'usisala' je u SAD velike količine bakra, pa su tako zalihe na burzi COMEX dosegnule rekordne razine. To pak znači da je ponuda crvenog metala na drugim tržištima smanjena, što se očituje i u cijenama na LSE-u, napominju analitičari ING-a.

Tržište čeka odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama na pročišćeni bakar. Predlaže se carina od 15 posto, počevši od siječnja iduće godine, i od 30 posto u 2028. Bude li prijedlog usvojen, bakar će se i dalje slijevati u SAD, napominju Warren Patterson i Ewa Manthay.

Motor je potražnje i ubrzana gradnja velikih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju diljem svijeta i pojačana potrošnja vlada na obranu, napominje pak redovni kolumnist Reutersa Mike Dolan. Bakar je važna sirovina u industriji, elektroničkim uređajima, električnim mrežama i građevinarstvu.

Trgovce također brinu i uska grla u opskrbi, osobito iz ključnih zemalja-proizvođača. Tako podaci Međunarodne istraživačke grupe bakar pokazuju da je u prvoj polovini godine proizvodnja bakra pala za 1,1 posto, uz dvoznamenkasti pad u vodećim proizvođačima čileanskom Codelcou i američkom Freeport-McMoRan Inc.-u, navodi danska banka Saxo.

Codelco je krajem kolovoza objavio da je u prvoj polovini godine proizveo 11 posto manje bakra nego u istom prošlogodišnjem razdoblju zbog nesreće u rudniku El Teniente u srpnju 2025. godine u kojem je poginulo šest rudara.

Freeport-McMoRan je pak krajem srpnja objavio da je od siječnja do lipnja proizveo čak 20 posto manje bakra zbog nesreće u rudniku Grasberg u Indoneziji prije točno godinu dana u kojem je poginulo sedam rudara. Vlade u Africi istodobno žele veću kontrolu nad domaćim mineralnim bogatstvom, mijenjajući zakone o rudarstvu i tražeći veće vlasničke udjele odnosno značajnije sudjelovanje domaćih kompanija, napominju analitičari Saxo-a.  

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju