EU udara na apartmanizaciju: Gradovi će moći ograničiti druge stanove

Europska komisija danas je predstavila prijedlog Affordable Housing Acta, uredbe koja bi gradovima i državama diljem Unije trebala dati zajednički europski okvir za ograničavanje dvije stvari koje se izravno tiču i hrvatskih građana.

Prva je kratkoročni najam, dakle Airbnb i slične usluge, a druga je kupnja stanova, kuća i zemljišta koji se ne koriste za stalno stanovanje, nego kao drugi dom, vikendica ili čista investicija.

Affordable Housing Act, dio je šireg plana koji je Komisija najavila krajem prošle godine, a koji sada ulazi u zakonodavni postupak pred Europskim parlamentom i Vijećem. Uz prijedlog uredbe, Komisija je objavila i prateću preporuku o tome kako ubrzati gradnju i obnovu stanova. Ta dva dokumenta zajedno pokazuju kako Bruxelles želi rješavati stambenu krizu na dva kolosijeka istodobno - ograničavanjem onoga što smanjuje dostupnost stanova i poticanjem povećanja ponude.

Što se točno mijenja, a što ostaje isto

Važno je reći da ovaj Zakon nije europski propis o ograničavanju najamnina, ne dira u poreze, ne propisuje građevinske standarde i ne uređuje prostorno planiranje. Stambena politika i dalje ostaje u rukama država, gradova i općina.

Novi europski okvir stoga ne primorava gradove na suzbijanje kratkoročnog najma ili gradnju priuštivih stanova. Ipak, onima koji se odluče na restrikcije Komisija prvi put nameće jasan i mjerljiv postupak. Gradovi će ubuduće morati dokazati razmjere stambenog problema prije nego što povuku poteze, čime bi se trebali izbjeći dosadašnji dugotrajni sporovi oko usklađenosti lokalnih odluka s pravom EU. Ključni dio tog postupka bit će unaprijed definiran prag za utvrđivanje stambenog pritiska.

Okidač za intervenciju

Srž prijedloga je jednostavna računica. Ograničenja će se moći uvesti ako je cijena stana prosječne veličine u nekom području  najmanje osam puta veća od reprezentativnog godišnjeg raspoloživog dohotka po stanovniku tog područja. Sam taj broj, međutim, nije dovoljan.