- Moramo biti svjesni pozicije Hrvatske. U prošlo financijsko razdoblje ušli smo nespremni i to nam se ne bi smjelo ponoviti. Energetska tranzicija naša je možda posljednja prilika. Pitanje energetike pitanje je odluke hoćemo li biti dobrostojeća i sretna nacija u okviru europske obitelji ili ćemo se odlučiti da zauvijek budemo zemlja sobarica i konobara, nacija koja se raseljava i izumire, rekao je Julije Domac, predsjednik FEDARENE i član Političkog odbora Sporazuma gradonačelnika u Bruxellesu na EU Lunchu, na kojem se raspravljalo o europskom višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020.
>>>Julije Domac: Najbolja niskougljična strategija ikada napravljena još je negdje u ladicama MZOE
Te godine završava sedmogodišnje financijsko razdoblje koje je nastupilo 2014. te započinje novo koje će trajati do 2027. godine. Europska komisija već je predložila prijedlog proračuna za novo financijsko razdoblje težak 1.135 milijardi eura od kojih će Hrvatska imati na raspolaganju 9,888 milijardi. Najavljena su smanjenja za zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku za oko 5 posto pa bi neki sektori, iako taj postotak i nije znatan, itekako mogli osjetiti promjene. Koja je pozicija energetske tranzicije, a posebno regija i gradova u novoj financijskoj perspektivi? Na koji način oni, u suradnji s europskim energetskim agencijama, svojim rezultatima i primjerom mogu pružiti potporu europskim institucijama u definiranju financiranja i provedbi jedinstvene i održive Europe? Regije i gradovi širom EU-a računaju na učinak proračuna EU-a kako bi potaknuli potrebna dodatna privatna i javna ulaganja te postigli svoje dugoročne ciljeve o klimi i energiji.
Na razini EU-a sada imamo čiste energetske ciljeve za 2030: 32% za obnovljive izvore energije, 32,5% za energetsku učinkovitost. Europska je komisija u procesu izrade Strategije za dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u skladu s Pariškim sporazumom.
- Kako bi se politike Europske unije mogle dosljedno uskladiti, sljedeći MFF treba služiti tim ciljevima, a da bismo uspjeli, potrebna nam je konkretna i uspješna kohezijska politika. To podrazumijeva da neće doći do rezanja sredstava za energetsku tranziciju jer je ova tema ključna za EU u sigurnosnom, političkom, klimatskom i financijskom pogledu. Energetska je tranzicija horizontalni stup kohezijske politike koji mora potaknuti učinkovitost trošenja javnog novca i otvoriti vrata za privatni kapital. Mora doći i do stvarnog pojednostavljenja procedura, a to se može dogoditi samo ako su u ovaj proces uključeni i projektni stručnjaci i ako je izgrađen kapacitet javnih tijela. Potrebna je i veća upotreba mehanizama kao što su integrirana teritorijalna ulaganje čije prioritete moraju definirati gradovi i regije, istaknuo je Domac u svom izlaganju glavne probleme i potrebna rješenja.
Europarlamentarni zastupnik Davor Škrlec rekao je da uspjeh provedbe energetske tranzicije ovisi o implementaciji europskih javnih politika te da je osobito važan aktivni angažman regija, lokalnih zajednica, ali i samih građana.
>>>Hrvat kao veleposlanik energetske tranzicije ispred 7700 gradova i regija
- U tom smislu, novi program LIFE ima važnu ulogu jer osnažuje i jača kapacitete za provedbu projekata s područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i stvaranja energetskih zajednica. Ne radi se samo o čistoj energiji, već o sigurnom lokalnom zapošljavanju koje uz poslove stvorene kružnom ekonomijom i energetskom tranzicijom omogućuje dugoročan i održiv razvoj regija i lokalnih zajednica k ugljično neutralnom gospodarstvu, rekao je Škrlec.
U idućem će se razdoblju, sredstvima dostupnim Hrvatskoj kroz regionalni razvoj i Kohezijsku politiku, poticati ulaganja u pet glavnih ciljeva: pametniju Europu usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima, zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena, povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama, socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi te Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u.