Želimo završiti fakultete jer, realno, bez završenog fakulteta nema neke realne mogućnosti za bolji posao, rekao je jedan maturant novinarki RTL-a dok je slavio kraj svog srednjoškolskog obrazovanja.
Moram priznati da me ta izjava malo razljutila. Zašto? S jedne strane jer pokazuje posljedicu nebrige države prema obrazovanju općenito, a posebice prema strukovnome obrazovanje. Treba li se zapitati koliko traje reforma obrazovanja?
S druge strane, razljutila me je jer pokazuje kako su vrijednosti u društvu iskrivljene. Zašto to mislim? Zašto bi odlazak na fakultet i diploma u rukama bila garancija boljeg posla? Trenutno na burzi rada ima ukupno 23.383 nezaposlenih osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, fakultetom, akademijom, magisterijom i doktoratom. Činjenica jest da će netko s diplomom FER-a i ‘Strojarstva‘ vrlo vjerojatno naći posao i prije završenog studija u odnosu na osobu koja diplomira primjerice na nekom društvenom fakultetu.
>>>Prskalo: Strukovno obrazovanje za nekoliko godina potpuno će se promijeniti
No, što znači bolji posao? Znači li to veća plaća? Bolji uvjeti rada? Čiste ruke? Kvalitetniji život?
Bolja plaća to sigurno ne znači. Svatko tko je u svome životu jednom morao tražiti majstora za bilo što zna da se taj isti majstor neće pojaviti u vašemu stanu, a da niste to platili. Dakle, sam njegov dolazak košta. Primjerice, samo dolazak domara u zgradu da stavi lokot košta 105 kuna. Da nije ni počeo raditi, već je zaradio 105 kuna. Majstor za perilicu rublja se ne pojavljuje u vašemu stanu, a da dolazak niste platili barem 200 kuna. I mogu nastaviti nabrajati do sutra.
>>>Hrvatska zanimanja budućnosti
Ako je bilo tko od nas u posljednje vrijeme pokušao doći do dobrog majstora, načekat ćete se. Barem mjesec dana. Nema ih, rade non stop i traženi su – od servisera bojlera i klime do električara i vodoinstalatera.
Ako spojimo prvu rečenicu teksta i posljednji odlomak – je li fakultet garancija boljeg posla? Naravno da nije. No, kada bi država napokon svoj fokus stavila u strukovno obrazovanje i podigla na puno veću razinu, onda bi vjerojatno i roditelji osnovnoškoliskih odlikaša svoju djecu u strukovne škole, a ne da se u te škole upisuju samo oni koji ne mogu upisati gimnaziju.