Sajmovi će postojati dokle god bude ljudi, ali pitanje je tko će ih u budućnosti organizirati, najkraći je zaključak panela ‘Sajamska industrija – Distruptor or Disruptee?‘ održanoj u sklopu istoimene međunarodne konferencije na Zagrebačkom velesajmu.
Tehnologija je, naime, uznapredovala do te mjere da konferenciju već mogu organizirati i aplikacije poput LinkedIna, no ono u čemu stroj još uvijek ne može zamijeniti čovjeka je ideja.
- Došlo je do spoja virtualnih i tradicionalnih sajmova. Govorilo se da će internet ubiti sajmove, ali to se nije dogodilo. Mislim da će ovakvi sajmovi u ovom obliku postojati i za 500 godina. Olakšana je njihova priprema jer uz pomoć tehnologije iz svog doma možete razgledati dvoranu u kojoj će se sajam održati. UFI ima različite odbore među kojima je i onaj vezan za digitalizaciju, a dodjeljujemo i nagradu za sajam koji najbolje koristi tehnologiju, na početku je naglasio Nick Dugdale-Moore, regionalni menadžer za Europu u svjetskoj udruzi sajamske industrije UFI.
Važnost digitalizacije u oporavku Zagrebačkog velesajma istaknula je i direktorica Velesajma Dina Tomšić.
- Zagrebački velesajam je sve do prije tri godine gotovo napustio sajamsku djelatnost. Međutim, internom snagom i dobrom strategijom uspjeli su doći do ‘break evena‘ bez ozbiljnijih investicija. Promijenili smo poslovni model i uspjeli pokazati da je sajamska industrija vrlo živa. Njegujemo ideju, ono u čemu čovjeka ne može zamijeniti stroj, a iza ideje stoji znatiželja, iskonska čovjekova osobina. Mi smo mala tržišta i moramo se okretati inozemstvu, a do njega sada možemo doći samo jednim klikom, rekla je Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma.
Slična iskustva podijelio je i Franc Pangerl, predsjednik Upravnog odbora celjskog sajma.
- Stanje sajamske industrije je odraz stanja i političke situacije u zemlji. Treba biti dosta realan, a celjski sajam je shvatio gdje mu je mjesto i koji mu je status. Sajmova će biti dokle god bude ljudi, odnosno sve dok ljude ne zamijene roboti, mišljenja je Pangerl.
Marko Šantić, predsjednik Privredne komore BiH, naglasio je kako se njegova zemlja, kao i ostale u regiji koje nisu članice Europske unije, ‘nalazi u crnoj rupi‘.
- Imamo 45 manifestacija koje nose prefiks sajamski, ali svega ih se nekoliko može stvarno nazvati sajmovima, dok su sve ostale više vašarskog tipa, ljudi dolaze ad hoc prodati neku robu. Određene firme u BiH, koje izvoze isključivo na europska tržišta, su prekopirale upravljačke modele izvana. Sajmovi to ne mogu pratiti, a zbog zaostajanja u tehničkom pogledu ne privlače ni strane izlagače, napomenuo je Šantić.
O digitalnoj transformaciji govorio je i Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i energetiku.
- Trenutno smo u sredini procesa digitalne transformacije HGK, mislim da smo predvodnici što se tiče institucija u Hrvatskoj. Moramo cijeli proces digitalizirati kako bi povećali broj od 1400 kompanija koje su lani išle na međunarodne sajmove. Veliki smo partner i Zagrebačkog velesajma, cijela njihova priča bila je pred umiranjem. Grad poput Zagreba mora imati jedan konferencijski centar i barem dva sajma prepoznata u svijetu. Za to treba izabrati fokus, odnosno što će biti glavni proizvod koji će povući ostale. Dakako, moramo i investirati, objasnio je Radoš.
Završni panel ‘Sajmovi kao održivi turistički proizvod i brend ambasadori‘ bio je posvećen brendiranju destinacija, organizaciju specijaliziranih sajmova i posebnih događanja o čemu su govorili direktori sajmova koji se održavaju u drugim hrvatskim gradovima.
- Pametnim organiziranjem i suradnjom s institucijama imamo sve mogućnosti i kapacitete za organiziranje velikih međunarodnih sajmova. Ove godine razvijamo i START, novi sajam posvećen sportu i rekreaciji. Naši sajmovi održavaju se u veljači i listopadu, što produžava turističku sezonu, ali smo ranije imali velikih problema sa smještajem pa su gosti spavali diljem županije. To se, srećom, više ne događa, kazao je Bogdan Šarić, direktor sajamskih projekata Sajma Split, i dodao da je infrastruktura ključ uspjeha.
Mirjana Resner, voditeljica Odjela za sajmove i poslovne prezentacije Hrvatske turističke zajednice, složila se da Hrvatskoj nedostaje jedan veliki kongresni centar kako bi se kongresni turizam razvijao.
- Svjesni smo da kontinentalni dio Hrvatske nema hotelske kapacitete za veće sajmove, ali mogu biti idealne destinacije za, primjerice, team buildinge. Vani se klijenti sami interesiraju za Hrvatsku, naglasila je Resner.