Dragutin Domitrović generalni menadžer tvrtki MB Geothermal i Geoen u vlasništvu turskog MB Holdinga, predstavio je na 6. Liderovoj konferenciji o energetici principe rada geotermalnih električnih elektrana kakvu upravo gradi u Velikoj Cigleni.
- Sedamdesetih godina, u naftnoj krizi, počeli interesi za alternativne izvore energije i geotermalnu. Turska do 2006. godine nije imala kapaciteta, a onda je MB holding instalirao prvu privatnu geotermalnu elektranu u Turskoj, nakon čega su uslijedile druge investicije u proizvodnju geotermalne energije – rekao je Domitrović.
Prva u Hrvatskoj i najveća u Europi
Vrijednost ulaganja u geotermalnu elektranu u Velikoj Cigleni iznosi oko 40 milijuna eura i bit će prva hrvatska i najveća europska ORC geotermalna elektrana, odnosno elektrana u kojoj se voda hladnija od 190 stupnjeva Celzijevih može iskoristiti za proizvodnju struje. Domitrović je objasnio da zbog tog proizvodnog procesa, koji dozvoljava korištenje i hladnije vode nego flash proces, Hrvatska ima puno više od procijenjenih 40 do 50 MW potencijala geotermalne energije, koja može biti bazna energija jer se može proizvoditi u bilo kojem trenutku te nakon intenzivnog ulaganja ima niske operativne troškove.
>>>Hrvatska koristi manje od 1 posto potencijala energije sunca
U svom izlaganju predstavnik MB holdinga je upozorio i na ‘glavobolje investitora‘.
- Da bi se uopće natjecali treba zdrobiti 5 do 10 milijuna eura, pribaviti građevinsku dozvolu, ne znajući niti kakva će biti cijena, jer model poticaja proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora nema ni na horizontu – kazao je Domitrović
Luka Alujević iz HEP-a prikazao je aktualno stanje HEP-ovog strateškog razvojnog projekta eMobilnosti. Zasad je HEP postavio 40 punionica u gradove, a tek namjerava ih postavljati na autoceste.
[caption id="attachment_278743" align="aligncenter" width="750"]
Luka Alujević[/caption]
- Još nitko nije postavio infrastrukturu na autoceste, to je financijski složen projekt i zato se HEP okrenuo EU fondovima. eMobilnost je zahtjevno područje i zato traži i poticaje, ali i zakonodavno uređenje. Problem su i demotivirajući Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom koji sve punionice iznad 20 kW stavljaju u tzv. crveni tarifni model. Tako, zbog male potrošnje malog broja vozila, uz veliku angažiranu snagu, punjenje električnog vozila može biti skuplje od vožnje na naftne derivate – rekao je Alujević.