Farmaceutika, zelena energija, obrambena industrija i područje proizvoda dualne namjene su sektori kojima bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo okrenuti kako bi se postigla samoodrživost, poručio je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU na međunarodnoj konferenciji o izvozu i ulaganjima, koja se održala u Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Cilj konferencije bio je ukazati ne samo na važnost izvoza i pojedinih industrija za rast BDP-a i njihov utjecaj na zaposlenost te značaj privlačenja ulaganja u visokokvalitetne i izvozno orijentirane industrije koje stvaraju visoku dodanu vrijednost već i na nužnost što bržeg uključivanja i jačanja pozicije Hrvatske u globalnim lancima vrijednosti.
Konferencija je pokušala staviti u fokus globalne lance vrijednosti, odnosno kroz nju se pokušalo artikulirati na što bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo fokusirati u narednih pet do deset godina. "Odgovor na to kuda bi trebali ići daje nam strategija pametne specijalizacije sa svojih trinaest potpodručja koji definiraju potencijalni razvojni slijed", rekao je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU.
Područja prema kojima bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo kretati su područje farmaceutike, zelene energije, područje obrambene industrije te područje proizvoda dualne namjene. Prema Barbariću, sve bi to trebalo dovesti od samoodrživosti hrvatskog gospodarstva. "Također, hrvatsko gospodarstvo se treba odmaknuti od, nazovimo ih, tradicionalnih industrija", zaključio je Barbarić.
>>>Ivan Barbarić u Torontu: Izvoz u Kanadu se udvostručio
Optimistični poduzetnici
Prezentaciju o poslovnim očekivanjima predstavila je Svjetlana Momčilović, voditeljica odjela u HGK za privlačenje investicija, koja je rekla kako je cilj istraživanja pratiti poduzetničko raspoloženje i odrediti promjene i uzroke tih promjena. Poduzetnici su u istraživanju odgovarali na pitanja vezana za ključne pokazatelje poslovanja, pitanja o investicijama, uvjetima poslovanja i najvećim izazovima.
Istraživanje pokazuje da 40 posto anketiranih tvrtki izvoznica očekuje veće prihode u sljedećih pola godine, a njih gotovo polovina u tom vremenskom razdoblju imat će nove investicije. Nadalje, 17 posto poduzeća koje se ne bave izvozom povećavat će broj zaposlenih, za razliku od 31 posto izvoznih poduzeća. I jedni i drugi - i izvoznici i neizvoznici - boje se problema s nedostatkom radne snage u idućih pola godine. To je navelo 39 posto izvoznika i 29 posto tvrtki koje ne izvoze.
"Ako sažmemo cijelu prezentaciju i istraživanje možemo reći da prevladava optimizam, a posebno se to odnosi na izvoznike koji su optimističniji od poduzetnika koji ne izvoze. Gotovo 43 posto tvrtki ne očekuje promjene na bolje, ali ako usporedimo isto istraživanje provedeno prije pola godine, vidimo da je sve veći broj poduzetnika koji vide pozitivnu budućnost", rekla je Momčilović.
Potrebne su promjene
Emiliano Duch, glavni specijalist za privatni sektor u Svjetskoj banci, naglasio je da je uloga banaka u globalnim lancima vrijednostima slična onoj u klasičnoj proizvodnji, gdje se ulaganjima nastojalo optimizirati svaku fazu poslovanja. "Diversifikacija proizvodnje na globalnoj razini nosi velike prednosti, ali i izazove. Što se Hrvatske tiče, u svih 13 sektora koje smo analizirali postoje prijetnje, ali tako je praktički u svim državama svijeta", izjavio je Duch oslikavši na primjeru prerade drva globalne promjene koje su pomele sa scene stare igrače i promovirale nove lidere poput Ikee i kineskih proizvođača čiji izvoz namještaja rapidno raste.
"U Hrvatskoj imate razvijen veliki dio procesa proizvodnje, no neki vam nedostaju. Naravno da nećete dići ruke od cijele industrije, već je morate nadograditi fazama koje će vas učiniti konkurentnima. Male prilagodbe mogu vam otvoriti neslućene prilike na globalnim tržištima", istaknuo je Duch. Predavanje je završio riječima kako nema vremena za čekanje, te da je potrebna promjena mentaliteta i razmišljanja, jer tko to ne napravi u budućnosti neće postojati.
Veliki rast - veliki izazov
Na panelu ‘Kako uspjeti u globalnim lancima vrijednosti?‘ sudjelovali su Dražen Crnković, direktor tvrtke Ducati komponenti, Branka Zlatkov, izvršna direktorica tvrtke Genos glycoscience, Matija Gracin, direktor razvoja komponenti u tvrtki Rimac automobili, Stjepan Talan, direktor Solvisa i Davor Kovačec, izvršni direktor tvrtke Xylon.
Gracin je kazao kako velikim sustavima prilagodba na promjene i inoviranje predstavlja veći problem nego manjim tvrtkama, ali i da Rimac automobili sve više spoznaju kako brz rast donosi i izazove. "Cijena rada je jedan od velikih faktora za otvaranje razvojnih centara, no jeftina tržišta često nose i nedostatak kvalitete. Promjene na poreznom sustavu koje bi uvele olakšice za određena područja mogle bi donijeti pozitivan zamah", smatra Gracin.
Kovačec je objasnio kako njegova tvrtka radi za globalnu autoindustriju što donosi mnoge izazove. "Nisu svi naši proizvodi uspješni, zato radimo više razvojnih projekata pa ovi uspješni pokriju neuspješne. Potencijali za razvoj autoindustrije kod nas postoje, veselilo bi nas da nas ima više koji se bave razvojem", rekao je.
Zlatkov je ukratko predstavila rad Genos glycosciencea kazavši kako analizom mogu ustanoviti biološku i kronološku dob, što ukazuje na upalne procese u organizmu. "Naše biološko stanje je promjenjivo i na njega možemo utjecati. Radimo na tome da predvidimo bolesti i unaprijedimo preventivnu medicinu. Naš uspjeh ovisi o sustavnom radu i zapošljavanju mladih kadrova. Većina nas radi po cijelom svijetu, ali se vraćamo u centralu i donosimo nova znanja", pojasnila je Zlatkov.
>>>Umjesto da UNP iskoristimo za razvoj gospodarstva, ono odlazi u izvoz
"Mi pokrivamo energetiku, inteligentnim transportima i proizvodimo elektroničke komponente za brodove, motore i avione. Radimo u Ludbregu, a dogodine planiramo otvoriti i istraživački centar blizu Varaždina. Tu računamo na pomoć naših institucija jer našoj upravi nije problem kapital, već pouzdanost zemlje, a Hrvatska može biti takva zemlja", rekao je Crnković, dodavši kako je naša prednost geografski položaj i stabilnost.
Stjepan Talan direktor tvrtke Solvis je naglasio da je njegova tvrtka opstala jer se maknula od standardne proizvodnje solarnih panela i okrenula se nišnim proizvodima poput proizvodnje specijalnih crijepova koji generiraju električnu energiju. "Zapošljavamo 120 ljudi koje konstantno educiramo, po svijetu tražimo kupce koji traže osoban pristup i za njih razvijamo proizvode. Budućnost i perspektiva nam je američko tržište gdje razvijamo proizvod za njihove podatkovne centre diljem svijeta", najavio je, uz napomenu kako nam nedostaje radnika što se može korigirati plaćama, ali samo do neke mjere jer se takve mjere inače odražavaju na profitabilnost tvrtke. Preporučio je uvoz radne snage i smanjivanje troškova rada na razini države.