ECB upozorava: Inflacija će ostati povišena dulje nego što se očekivalo

Novi rast cijena nafte i plina mogao bi zadržati inflaciju u europodručju povišenom dulje nego što se dosad očekivalo, a njezin povratak prema ciljanih dva posto mogao bi početi tek sredinom 2027. godine. Procjena je to glavnog ekonomista Europske središnje banke (ECB) Philipa Lanea, koji upozorava da se energetski šok pokazuje dugotrajnijim nego što je središnja banka očekivala još u ožujku.

Lane je u intervjuu za švicarski Le Temps, objavljenom u utorak, rekao da europodručje prolazi kroz drugi val rasta cijena energije. Za razliku od prvog udara u ožujku i travnju, sada ne raste samo cijena nafte nego i plina, dok su geopolitički rizici ponovno povećani.

– Zbog tog drugog vala rasta cijena energije smatramo da će inflacija biti viša i postojanija prije nego što se od sredine 2027. počne vraćati prema našem cilju – rekao je Lane.

Pritisak se širi na hranu, struju i robu

Posebno je važno pitanje hoće li skuplja energija početi prelijevati rast cijena na ostatak gospodarstva. Prema Laneu, od veljače do sada nisu zabilježeni značajniji takvi učinci, što smatra dobrom viješću. Međutim, drugi energetski val mogao bi povećati cijene hrane, električne energije i robe općenito. Za sada očekuje da će pritisci na cijene usluga ostati relativno ograničeni.

Nova Laneova procjena dolazi manje od dva tjedna nakon što je ECB ponovno povećao kamatne stope za 25 baznih bodova. Depozitna stopa od 16. rujna iznosi 2,50 posto, stopa na glavne operacije refinanciranja 2,65 posto, a stopa na mogućnost posudbe na kraju dana 2,90 posto.

ECB je u rujanskim projekcijama procijenio da će prosječna inflacija u europodručju ove godine iznositi tri posto, iduće 2,5 posto, a 2028. godine 2,1 posto. Inflacija bi, prema osnovnom scenariju, trebala dosegnuti vrhunac od 3,6 posto u posljednjem tromjesečju ove godine, ponajprije zbog poskupljenja energije povezanog sa sukobom na Bliskom istoku.

Rizik je, međutim, u tome da energetski šok potraje dulje nego što je ugrađeno u te projekcije. ECB je već izračunao i nepovoljniji scenarij u kojem bi prosječna inflacija 2027. ostala na 3,2 posto, dok bi gospodarski rast bio slabiji od osnovnog scenarija.

Vujčić: Ne treba gledati samo cijene energije

Laneove izjave dodatno potvrđuju da će cijene energije biti jedan od ključnih faktora za buduće odluke ECB-a, no ne znače automatski da slijedi novi niz povećanja kamatnih stopa. Upravo je na to prošlog tjedna upozorio potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić.

U intervjuu Reutersu Vujčić je rekao da su financijska tržišta posljednjih tjedana postala izrazito osjetljiva na kretanje cijena energije te da upravo njihov rast u velikoj mjeri pokreće tržišna očekivanja o budućim kamatnim stopama.

No upozorio je da ECB pri donošenju odluka ne promatra samo cijene energije.

– Ne gledamo isključivo cijene energije, nego mnogo širi skup podataka i kriterija pri donošenju odluka o monetarnoj politici. Ne bi bilo preporučljivo usredotočiti se samo na cijene energije, koliko god one bile važne – rekao je Vujčić.

Njegova je poruka važna zbog drugog učinka skupih energenata. Ako cijene nafte i plina ostanu visoke tijekom jeseni, one ne samo da podižu inflaciju nego istodobno smanjuju raspoloživi dohodak kućanstava, potrošnju i gospodarski rast. To ECB stavlja pred klasičnu dilemu: isti šok istodobno povećava inflaciju i hladi gospodarstvo.

Hoće li ECB ponovno povećati kamate?

ECB je nakon rujanske sjednice također jasno poručio da se ne obvezuje unaprijed na određenu putanju kamata, nego će odluke donositi od sastanka do sastanka, ovisno o novim podacima.

Za sada postoje i razlozi zbog kojih ECB ne mora reagirati jednako snažno kao u prethodnom velikom inflacijskom valu. Temeljni inflacijski pritisci zasad nisu dramatično ubrzali, rast plaća ne pokazuje snažnu reakciju na energetski šok, a inflacija usluga u kolovozu se spustila na tri posto.

Ključno pitanje za sljedeće sjednice neće biti samo koliko će poskupjeti nafta i plin, nego hoće li skuplja energija pokrenuti širi i trajniji rast cijena. Ako se to dogodi, pritisak na ECB za dodatno zaoštravanje monetarne politike bit će veći. Ako se energetski šok ponajprije prelije na slabiju potrošnju i gospodarski rast, prostor za nova povećanja kamata bit će znatno složeniji.