Plenković zarađuje 3,9 hrvatskih prosjeka. Tko ga nadmašuje?

Koliko zapravo vrijedi plaća premijera? Odgovor ovisi o tome gleda li se samo broj eura na platnoj listi ili se taj iznos usporedi s plaćama građana koje vodi. Hrvatski premijer Andrej Plenković, prema posljednjim podacima iz imovinske kartice, prima 8.598,78 eura bruto, odnosno 5.738,45 eura neto mjesečno. Njegova godišnja bruto plaća, ne računajući eventualna druga primanja, tako iznosi nešto više od 103 tisuće eura.

Sama brojka od gotovo 8.600 eura, međutim, ne govori mnogo dok se ne stavi u kontekst hrvatskog tržišta rada. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2026. iznosila je 2.184 eura, a prosječna neto plaća 1.555 eura. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.850, a medijalna neto plaća 1.345 eura.

Iz toga proizlazi da hrvatski premijer prima oko 3,94 prosječne bruto plaće. Usporedi li se njegova plaća s medijanom, koji često bolje pokazuje koliko zarađuje tipični zaposleni, razlika raste na 4,65 medijalnih bruto plaća.

Drugim riječima, prosječna hrvatska bruto plaća čini nešto više od četvrtine Plenkovićeve bruto plaće.

Razlika je još izraženija usporedi li se premijerska plaća s minimalnom bruto plaćom u Hrvatskoj, koja za 2026. iznosi 1.050 eura. Jedna mjesečna bruto premijerska plaća odgovara iznosu od približno 8,2 minimalne bruto plaće. Na neto razini odnos prema prosjeku nešto je manji: Plenkovićevih 5.738,45 eura približno je 3,7 prosječnih hrvatskih neto plaća.

Podaci među državama ipak nisu potpuno usporedivi. Neke objavljuju bruto plaće, druge neto isplate, a treće ukupna primanja s dodacima i naknadama. Zbog toga odnose treba uspoređivati samo unutar iste kategorije – bruto s bruto, a neto s neto.

Albanija: manja plaća nego u Hrvatskoj, ali veći jaz

U Albaniji bruto mjesečna plaća predsjednika Vlade iznosi oko 393 tisuće leka, odnosno približno 4.297 eura prema tečaju korištenom u ovoj usporedbi. Hrvatska premijerska bruto plaća nominalno je, dakle, približno dvostruko viša.

Kada se primanja premijera usporede s plaćama građana njihovih zemalja, odnos se mijenja. Albanski statistički zavod INSTAT objavio je da je prosječna bruto plaća u drugom tromjesečju 2026. iznosila 92.150 leka, odnosno oko 1.008 eura mjesečno. Albanski premijer tako prima približno 4,26 prosječnih bruto plaća, prema 3,94 u Hrvatskoj.

Makedonski premijer prima manje od tri prosječne neto plaće

Prema javno dostupnim podacima koje prenose makedonski i regionalni mediji, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski prima neto plaću od 140.450 denara, odnosno oko 2.283 eura mjesečno.

Prosječna neto plaća zaposlenog u Sjevernoj Makedoniji u lipnju 2026. iznosila je 48.381 denar, odnosno oko 786 eura. Premijerska plaća tako odgovara iznosu od približno 2,9 prosječnih neto plaća.

U Hrvatskoj isti neto omjer iznosi oko 3,7. Iako su apsolutna primanja makedonskog premijera znatno niža, manja je i razlika između njegove plaće i plaće prosječnog zaposlenog.

Crna Gora: Spajiću u kolovozu isplaćen 2.061 euro

Crnogorski podaci nude drukčiju vrstu usporedbe. Prema podacima o zaradama dužnosnika u Generalnom tajništvu Vlade i kabinetu premijera, Milojku Spajiću u kolovozu 2026. isplaćeno je 2.061,40 eura.

MONSTAT je za srpanj objavio prosječnu bruto plaću od 1.238 eura i prosječnu neto plaću od 1.037 eura. Usporedi li se Spajićev objavljeni mjesečni iznos s prosječnom neto plaćom, odgovara približno dvjema prosječnim crnogorskim plaćama.

Srbija je poseban slučaj

Srbija 2026. nudi vjerojatno najneobičniji primjer u regiji. Prema podacima srbijanske Agencije za sprečavanje korupcije koje je prenio BBC na srpskom, uz funkciju predsjednika Vlade Đure Macuta u rubrici neto zarade stoji nula dinara.

Macut premijersku funkciju obavlja bez naknade, dok istodobno ostvaruje prihode od drugih profesionalnih angažmana u medicini i akademskoj zajednici, ukupno veće od 370 tisuća dinara, odnosno oko 3.151 euro mjesečno.

To ne znači da funkcija predsjednika Vlade Srbije prema zakonu „vrijedi nula dinara”. Riječ je o odluci i statusu aktualnog nositelja funkcije, zbog čega Srbiju nije korektno staviti na dno ljestvice s iznosom od nula dinara.

Za kontekst, prosječna neto plaća u Srbiji u lipnju 2026. iznosila je 120.401 dinar, odnosno oko 1.025 eura. Prosječna bruto plaća bila je 166.123 dinara, odnosno oko 1.415 eura, dok je medijalna neto plaća iznosila 94.281 dinar ili oko 803 eura.

Kosovo: u imovinskoj kartici oko 1.776 eura mjesečno

Na Kosovu je Agencija za sprečavanje korupcije u travnju 2026. objavila godišnju imovinsku deklaraciju premijera Albina Kurtija. U njoj je kao godišnji prihod od plaće predsjednika Vlade navedeno 21.315 eura, što preračunato na 12 mjeseci odgovara iznosu od približno 1.776 eura mjesečno.

Taj iznos nije nužno jednak aktualnoj osnovnoj bruto plaći premijerske funkcije jer imovinske deklaracije prikazuju prijavljeni prihod u određenom razdoblju. U regionalnim usporedbama osnovna bruto plaća kosovskog premijera navodi se u iznosu od približno 1.870 eura mjesečno.

BiH nema premijera u klasičnom smislu

Poseban je slučaj i Bosna i Hercegovina. Na državnoj razini ne postoji funkcija pod nazivom premijer, nego je na čelu Vijeća ministara predsjedateljica Borjana Krišto.

Zakon o plaćama u institucijama BiH za predsjedatelja Vijeća ministara propisuje koeficijent 9,00. Osnovna plaća dobiva se njegovim množenjem s važećom osnovicom, a konačnom iznosu mogu se dodati različita prava i naknade.

Upravo zato javno objavljeni iznosi za BiH često nisu jednaki. Neki prikazuju samo osnovnu plaću, a drugi konačna primanja s naknadama za topli obrok, odvojeni život i drugim dodacima.

Za usporedbu, državna Agencija za statistiku objavila je da je prosječna neto plaća u BiH u lipnju 2026. iznosila 1.706 konvertibilnih maraka, odnosno oko 873 eura.

Zapadna Europa mijenja mjerilo

Kada se iz regije krene prema bogatijim članicama Europske unije, nominalne brojke snažno rastu. Francuski premijer u rujnu 2026. prima 16.038 eura bruto mjesečno. U taj iznos ulaze osnovna plaća, naknada za stanovanje i funkcijska naknada.

U Austriji mjesečna bruto plaća saveznog kancelara u 2026. iznosi 23.840 eura. Plaće najviših saveznih dužnosnika ove godine nisu usklađene s inflacijom jer je za njih uvedena nulta stopa povećanja. Austrijski kancelar tako samo u mjesečnoj bruto osnovi prima približno 2,8 hrvatskih premijerskih bruto plaća.

Švedska iznose objavljuje izravno na službenoj stranici Vlade. Mjesečna plaća predsjednika Vlade iznosi 204 tisuće švedskih kruna, odnosno oko 18.074 eura prema tečaju korištenom u ovoj usporedbi. Ministri primaju 161 tisuću kruna, odnosno približno 14.264 eura.

Njemačka: kancelarska plaća i zastupnička naknada

Plaća njemačkog saveznog kancelara Friedricha Merza zakonski je vezana uz sustav plaća visokih saveznih dužnosnika. Osnovna službena plaća kancelara u 2026. iznosi oko 22 tisuće eura bruto mjesečno.

Merz je istodobno zastupnik u Bundestagu. Zastupnička naknada iznosi 11.833,47 eura mjesečno, ali se članovima savezne Vlade ne isplaćuje u punom iznosu, pa je nije moguće jednostavno pribrojiti kancelarskoj plaći.

Kada se službenoj plaći dodaju zakonski dodaci i dio zastupničke naknade na koji kancelar ima pravo, ukupna oporeziva bruto primanja procjenjuju se na približno 30 tisuća eura mjesečno. Procjene koje ih približavaju iznosu od 40 tisuća eura uglavnom uključuju dodatne komponente ili metodološki različito zbrajaju plaću, naknade i neoporezive iznose.

Usporedba premijerskih plaća zato nema samo jednog pobjednika. Po nominalnom iznosu prednjače čelnici bogatijih zapadnoeuropskih država, ali odnos prema prosječnoj plaći građana daje drukčiju sliku. Hrvatski premijer prima manje od kolega u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i Francuskoj, ali njegova plaća čini gotovo četiri prosječne hrvatske bruto plaće. U Albaniji je nominalni iznos upola manji, ali je jaz prema prosječnom zaposlenom još veći.

Plaće državnih dužnosnika