AI koristi 62 posto hrvatskih poduzeća, ali edukacija zaostaje

Umjetnu inteligenciju danas koristi 62 posto hrvatskih poduzeća, naspram 45 posto prije godinu dana. No razvoj kompetencija, strategija i edukacija ne prati brzinu kojom AI ulazi u poslovanje. Sve veći broj poduzeća koristi AI u svakodnevnom poslovanju, od marketinga i generiranja sadržaja do administracije, financija i operativnih procesa. No dok tehnologija brzo napreduje, ljudi i organizacije ne prate isti tempo.

To je jedna od ključnih poruka petog izdanja konferencije Digitalna (R)evolucija 5.0, održanog u zagrebačkoj Laubi u organizaciji HUP-ICT Udruge. U središtu konferencije bili su rezultati Drugog nacionalnog B2B AI Barometra, istraživanja provedenog na 781 poduzeću.

AI se širi brže od strategije

Prema istraživanju primjena umjetne inteligencije je porasla, a širi se izvan samog generiranja sadržaja.

- Umjetnu inteligenciju danas koristi 62 posto poduzeća, dok ih je lani bilo 45 posto. No, primjena AI-ja širi se brže nego što se razvijaju strategija, nadzor, zaštitni mehanizmi i kompetencije potrebne za odgovorno upravljanje - rekao je Robert Kopal, član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

Robert Kopal

AI agente trenutačno koristi devet posto poduzeća, sedam posto ih testira, a 17 posto planira njihovu primjenu. Među kompanijama koje ih već koriste, testiraju ili planiraju, 64 posto očekuje da će AI agenti u sljedeće dvije godine značajno promijeniti način rada. Istodobno, sedam od deset poduzeća ne planira razvijati vlastiti AI. Za većinu domaćih kompanija stoga će važnije pitanje biti kako postojeće tehnologije integrirati u poslovanje i iz njih izvući ekonomsku vrijednost.

Korisnost je i dalje dominantna asocijacija hrvatskih poduzeća na AI. Povjerenje, međutim, ne raste, dok nepovjerenje slabi. Nedostatak vještina i nepovjerenje među glavnim su internim preprekama primjeni AI-ja, dok su odgovornost za štetu i regulativa vodeće vanjske prepreke. Posebno zabrinjava podatak da 46 posto poduzeća ne provodi niti planira AI edukacije. Razvoj kompetencija tako očito ne prati razvoj tehnologije.

Gotovo polovica očekuje nestanak poslova

Čak 46 posto poduzeća očekuje da će zbog umjetne inteligencije u Hrvatskoj nestati mnogo poslova. Istodobno, gotovo polovica kompanija ne ulaže niti planira ulagati u AI edukaciju zaposlenika.

- U eri umjetne inteligencije prednost neće imati onaj tko samo posjeduje tehnologiju, nego onaj tko je zna brzo i učinkovito primijeniti. Razliku će stvarati ljudi, znanje, organizacija poslovnih procesa i sposobnost uprava da vode promjene - poručio je predsjednik HUP-a Mislav Balković.

Mislav Balković

Balković je upozorio da problem Hrvatske nije dostupnost tehnologije. Prema aktualnom izvješću o svjetskoj konkurentnosti IMD-a, Hrvatska je na 53. mjestu od 70 promatranih gospodarstava, dok je produktivnost oko 60 posto prosjeka EU-a.

- Problem nije u hrvatskom radniku, već u stupnju digitalizacije, automatizacije gospodarstva te razini ulaganja u istraživanje i razvoj - rekao je Balković, dodavši da bi kvalitetna primjena AI-ja mogla povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva.

Tehnologija više nije dovoljna

Sama dostupnost tehnologije sve manje može biti konkurentska prednost. Ključno postaje kako je kompanije koriste i imaju li ljude koji je mogu pretvoriti u veću produktivnost.

HUP zato predlaže da se u novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a najmanje trećina bespovratnih sredstava izravno usmjeri privatnim poduzetnicima za ulaganja u tehnologiju, inovacije, istraživanje i razvoj te modernizaciju poslovanja.

Damir Habijan

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je i Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032., uz akcijske planove do 2026. i 2028. godine.

- Naglasak apsolutno mora biti na daljnjem razvoju infrastrukture, razvoju ljudskih potencijala, etičkoj i zakonitoj primjeni umjetne inteligencije, a isto tako, primjeni umjetne inteligencije u samom gospodarstvu - rekao je Habijan.