Od litre benzina država uzme 74 centa: Pogledajte tko uzima još više

Od svakog eura i 73 centa koliko je 21. rujna stajala litra osnovnog benzina u Hrvatskoj, državi je kroz trošarinu i PDV odlazilo oko 74 centa. Porezi su tako činili gotovo 43 posto maloprodajne cijene. Po tom je opterećenju Hrvatska gotovo izjednačena sa Slovenijom, dok u nekim državama u susjedstvu porezi i drugi obvezni nameti zahvaćaju i veći dio konačne cijene goriva. Maksimalna cijena Eurosupera 95 od 1,73 eura vrijedila je od 15. do zaključno 21. rujna, a dan poslije povećana je na 1,74 eura.

Porez na porez

Benzin se u pravilu oporezuje u dva glavna koraka. Najprije se plaća trošarina, odnosno fiksni iznos po litri koji se ne mijenja automatski s cijenom nafte. Pojedine države imaju i dodatne namete, primjerice porez na ugljik, naknade za obvezne rezerve ili cestovne pristojbe. Na tako dobivenu osnovicu zatim se obračunava PDV. To znači da se PDV plaća i na trošarinu i druge namete, pa dio konačnog računa predstavlja svojevrsni porez na porez.

Kada se europske zemlje rangiraju prema apsolutnom iznosu poreza i drugih davanja sadržanih u jednoj litri benzina, na vrhu je Nizozemska.

Porez od litre benzina - EU

Hrvatska: od 1,73 eura državi oko 74 centa

Trošarina na bezolovni benzin 21. rujna iznosila je 397,31 euro na tisuću litara, odnosno 39,73 centa po litri. Uredbom je bilo određeno da ta stopa vrijedi do 21. rujna. Drugi veliki porez je PDV od 25 posto. Budući da je već uključen u maloprodajnu cijenu, iz cijene od 1,73 eura na PDV otpada približno 34,60 centi.

Trošarina i PDV zajedno tako iznose oko 74,33 centa po litri, odnosno 43 posto konačne cijene. Preostalih približno 99 centi obuhvaća vrijednost samog goriva, biokomponente, logistiku, skladištenje i trgovačku maržu. Na punom spremniku od 50 litara to je još vidljivije. Vozač je 21. rujna za 50 litara benzina platio 86,50 eura, od čega je približno 37,17 eura otpalo na trošarinu i PDV.

Kako Hrvatska stoji u susjedstvu

Usporedba s okruženjem pokazuje da hrvatsko opterećenje nije iznimka. Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Srbija grupirane su vrlo blizu, s otprilike 43 do 44 posto konačne cijene benzina u porezima i obveznim davanjima.

Za usporedbu su, uz trošarine i PDV, uračunate i obvezne naknade koje su neposredno vezane uz litru goriva, primjerice za cestovnu infrastrukturu, obvezne naftne rezerve, energetsku učinkovitost ili emisije ugljika.

Porez od litre benzina

Slovenija gotovo identična Hrvatskoj

Slovenski vozači 21. rujna za litru 95-oktanskog benzina izvan autocesta i brzih cesta plaćali su najviše 1,72 eura, dva centa manje nego u Hrvatskoj, dok je trošarina iznosila 0,41759 eura po litri.

Slovenija uz to naplaćuje naknadu za formiranje sigurnosnih rezervi od 0,01222 eura po litri, dok je benzin u tom razdoblju bio oslobođen okolišne naknade za emisije CO2 i doprinosa za povećanje energetske učinkovitosti. Standardni slovenski PDV iznosi 22 posto.

PDV sadržan u cijeni od 1,728 eura iznosi oko 31,16 centi. Kada se pribroje trošarina i naknada za rezerve, ukupno porezno i obvezno opterećenje iznosi oko 74,14 centi po litri, odnosno 42,9 posto cijene, što je gotovo jednako hrvatskih 74,33 centa.

Mađarska: nešto više nego u Hrvatskoj

Prosječna cijena 95-oktanskog benzina u Mađarskoj 21. rujna iznosila je 636 forinti po litri, što je prema referentnom tečaju Europske središnje banke toga dana oko 1,75 eura.

Mađarska je zbog energetske krize za standardnu 95-icu  primjenjivala posebnu sniženu trošarinu od 139,55 forinti po litri, umjesto redovne stope koja bi bila viša. Uz to postoji obvezni doprinos sustavu sigurnosnih zaliha od tri forinte po litri.

Uz mađarski PDV od 27 posto, najviši standardni PDV u EU-u, u prosječnoj cijeni od 636 forinti nalazi se oko 135,2 forinte PDV-a. Ukupno se tako dolazi do približno 278 forinti, odnosno oko 0,77 eura poreza i obveznih davanja po litri. To je približno 43,7 posto cijene.

BiH: cestovne naknade veće od same trošarine

Bosna i Hercegovina ima bitno drukčiju poreznu konstrukciju. Trošarina na bezolovni benzin iznosi 0,35 KM po litri, ali se dodatno plaća ukupno 0,40 KM cestarine: 0,15 KM za ceste i 0,25 KM za autoceste te izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta. To znači da prije PDV-a na litri benzina već postoji 0,75 KM tih davanja. BiH ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto, a porezna osnovica uključuje i trošarinu te druga davanja.

Za 21. rujna ne postoji jedinstvena regulirana nacionalna cijena jer se cijene formiraju tržišno i razlikuju među benzinskim postajama. Servis koji prati više stotina postaja bilježio je nacionalni prosjek Supera 95 od oko 3,30 KM po litri, odnosno približno 1,69 eura.

Na toj prosječnoj cijeni PDV iznosi oko 0,48 KM, pa trošarina, cestarine i PDV zajedno dosežu približno 1,23 KM ili 0,63 eura po litri, oko 37,3 posto maloprodajne cijene.

Srbija: 44 posto cijene odlazi na poreze i naknade

U Srbiji je 21. rujna vrijedila maksimalna maloprodajna cijena Eurosupera BMB 95 od 207 dinara po litri. Ta je cijena određena za razdoblje od 18. do 25. rujna. Prema službenom srednjem tečaju od 117,4038 dinara za euro, riječ je o približno 1,76 eura po litri.

Trošarina na bezolovni benzin bila je privremeno smanjena na 54 dinara po litri, a ta je stopa važila i 21. rujna. Osim nje, plaća se 2,60 dinara po litri za formiranje i održavanje obveznih rezervi nafte te 0,15 dinara za energetsku učinkovitost.

Uz PDV od 20 posto, koji u cijeni od 207 dinara iznosi 34,5 dinara, ukupan porezni i obvezni teret doseže 91,25 dinara po litri, odnosno oko 0,78 eura, što predstavlja 44,1 posto konačne cijene.

Crna Gora: nešto manje opterećenje nego u Hrvatskoj

U Crnoj Gori je Eurosuper 95 od 15. do zaključno 21. rujna imao maksimalnu cijenu od 1,72 eura po litri. Trošarina je u tom razdoblju bila privremeno smanjena na 0,384 eura po litri, a naplaćuje se i naknada od tri centa po litri za formiranje i održavanje obveznih rezervi naftnih derivata.

Uz standardni PDV od 21 posto, u litri od 1,72 eura nalazi se oko 29,85 centi PDV-a. Ukupno trošarina, naknada za rezerve i PDV iznose približno 0,713 eura, odnosno 41,4 posto maloprodajne cijene.

benzin, cijene benzina

Albanija: više od polovice cijene čine porezi i nameti

Najveći fiskalni udio među promatranim zemljama ima Albanija. Odlukom koja je stupila na snagu 19. rujna maksimalna maloprodajna cijena benzina postavljena je na 195 leka po litri. Po službenom tečaju albanske središnje banke od 21. rujna, to je približno 2,13 eura.

Sama trošarina iznosila je 39,37623 leka po litri. Na to dolazi porez za promet odnosno cestovnu infrastrukturu od 27 leka te porez na ugljik od 1,5 leka po litri.

Uz standardni PDV od 20 posto, koji iz maloprodajne cijene od 195 leka iznosi 32,5 leka, ukupna porezna i obvezna davanja dosežu približno 100,38 leka po litri, odnosno oko 1,10 eura. To odgovara čak 51,5 posto maksimalne maloprodajne cijene.

Hrvatska točno između susjeda

Kada se sve svede na isti pokazatelj, Hrvatska je 21. rujna bila gotovo izjednačena sa Slovenijom. U Hrvatskoj je na poreze otpalo oko 43,0 posto cijene benzina, a u Sloveniji oko 42,9 posto. Nešto veće opterećenje prema ovoj metodologiji imali su Mađarska s oko 43,7 posto i Srbija s 44,1 posto. Crna Gora bila je na približno 41,4 posto, a BiH na oko 37,3 posto prosječne maloprodajne cijene.

Albanija znatno odskače: ondje porezi i posebni nameti čine nešto više od polovice maksimalne cijene benzina.

U apsolutnom iznosu razlike još su vidljivije. Hrvatska je na litri imala oko 74 centa poreza, Slovenija oko 74 centa, Mađarska oko 77 centi, Srbija oko 78 centi, Crna Gora oko 71 cent, BiH oko 63 centa, dok je Albanija bila na približno 1,10 eura po litri.

Za vozača, međutim, važan je i drugi dio jednadžbe. Visok porezni udio ne znači automatski i najskuplji benzin, kao što ni niži porezni udio ne jamči nisku cijenu. Konačni račun ovisi i o nabavnoj cijeni goriva, rafinerijskim maržama, logistici, trgovačkim maržama, tečaju i državnim intervencijama u cijene.