Hrvati se ne znaju nositi sa stresom, treba li tvrtkama 'izvršni direktor za sreću'?

Gotovo trećina Hrvata osjeća visoku razinu stresa. Pod najvećim su stresom pripadnici generacija X i Y. Stručnjaci za to prozivaju poslodavce, ali i zakonodavce

Čak devedeset posto Hrvata smatra da je pod srednjom ili visokom razinom stresa, otkrilo je istraživanje koje je na uzorku od tisuću zaposlenika provela Branka Novosel, direktorica tvrtke Littera.

[caption id="attachment_384282" align="aligncenter" width="749"] Dr. sc. Branka Novosel, (foto Niko Goga)[/caption]

Među ispitanima gotovo trećina osjeća visoku razinu stresa što stanovnike Hrvatske u usporedbi s onima drugih zemalja po doživljaju stresa svrstava negdje u zlatnu sredinu. Najveći stres osjećaju stanovnici Grčke, čak 59 posto ljudi. Pri neslavnom su vrhu i Albanija te Sjedinjene Američke Države, gdje je pod stresom 55 posto ljudi, otkrilo Gallupovo istraživanje za 2018.

Najveći izvor stresa nije izvan nas, nego u nama. To su naše misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj odraz su stanja nacije. Posebno nas treba zabrinuti činjenica da su pod najvećim stresom generacije X i Y, tj. ljudi u dobi od 18 do 49 godina – oni koji su sada najproduktivniji i koji bi trebali imati najveći utjecaj na društvo - navodi Novosel.

Stres ima niz negativnih učinaka. Loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose. Stres mogu izazvati nejasna očekivanja i upute nadređenih, loši odnosi u radnoj sredini, niska plaća i posao bez izazova.

Najgore je što se stres preslikava i na privatan život, upozorava Novosel, jer kada smo u društvu osobe pod stresom, posebice ako je to netko nama blizak, zahvaljujući zrcalnim neuronima, taj stres prelazi na nas.

Digitalno radno okruženje dokinulo je nekada jasne granice privatnog i poslovnog života. Trebamo se ugledati na poduzeća koja imaju Chief Happiness Officera i stvarati tzv. sretna poduzeća. Zaposlenike bi trebali promatrati kao ljudska bića u cjelini, dopuštati im više slobode i bolju usklađenost poslovnog te privatnog života. No, uz poslodavce, u taj proces trebaju biti uključeni i zakonodavci - ističe Novosel.

Krajem svibnja u Zagrebu na tu će temu biti organizirana konferencija Search Inside Yourself koja će stručnjacima za ljudske resurse približiti primjer 'sretnog' Googlea. Predavači su Svea von Hehn i Deiric McCann, stručnjaci za razvijanje sposobnosti djelatnika i efikasnog vodstva.