Sutra se navršava godina dana otkako je privremeno na snagu stupio Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između Europske unije i Kanade. U toj je prigodi Europska komisija objavila priopćenje za medije u kojem se opisuje što je CETA donijela članicama EU-a.
Tako se navodi da je, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, izvoz iz EU-a u Kanadu u razdoblju od listopada prošle godine do ovogodišnjeg lipnja povećan za više od sedam posto. Posebno dobre rezultate ostvaruje sektor strojeva i mehaničkih uređaja, koji čini petinu EU izvoza u Kanadu, a koji je porastao više od osam posto; europski farmaceutski sektor povećao je svoj izvoz u Kanadu za deset posto, koliko je rastao i izvoz pokućstva. Rastao je i izvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane (čokolade za 34 posto, pjenušca za 11 posto, voća i orašastih plodova za 29 posto itd).
U priopćenju Europske komisije navedeno je i nekoliko konkretnih primjera kompanija koje su profitirale usvajanjem CETA-e. Tako je konzorcij talijanskih proizvođača šunke San Daniele povećao svoju prodaju u Kanadi za 35 posto. Izvoz talijanskih poljoprivrednih proizvoda u Kanadu ukupno je porastao za 7,4 posto. Belgijski proizvođač čokolade Smet Chocolaterie pak je upravo otvorio svoju prvu trgovinu u Ontariju u Kanadi kako bi zadovoljio dodatnu potražnju za svojim proizvodima; zahvaljujući smanjenju uvozne carine od 15 posto prodaja se povećala za petinu u odnosu na prethodnu godinu.
A gdje je u tome Hrvatska? Kako smo mi iskoristili CETA-u?
Apsolutno nikakako!
Štoviše, hrvatski izvoznici kao da su pobjegli s kanadskog tržišta. Nikada Kanada za Hrvatsku nije bila neko veliko izvozno tržište, ali je lani u nju iz Hrvatske otpremljeno roba u vrijednosti od 57 milijuna eura, što je bio visok rast (150 posto) u odnosu na godinu ranije. Izgledalo je da se stvari u Kanadi odlično razvijaju. No u ovoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih sedam mjeseci, Kanada je nestala s liste zemalja s kojima Hrvatska ima međusobnu trgovinu te je stavljena u skupinu pod nazivom ‘ostale američke zemlje‘. Ukupno je hrvatski izvoz u te ‘ostale zemlje‘, među kojima su tržišta iz obiju Amerika, u prvih sedam mjeseci iznosio 4 milijuna eura.
S ovom informacijom ćemo ovu temu završiti, kako ne bismo rekli nešto utuživo.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]