Država je cestarskom sektoru zadnjih dvadesetak godina bila majka, a željezničkom maćeha, pri čemu je na investicije u ceste potrošeno 84 posto novca predviđenog strategijom, a u željeznice 10 posto, no to bi se trebalo promijeniti, poruka je tribine "Kakvu željeznicu želimo?", održane u srijedu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Na tribini koju je organizirao Savez za željeznicu rečeno je kako je željeznički sektor više desetljeća duboko u zapećku državnog odnosno političkog interesa u odnosu na cestovni.
>>>Rupa bez dna: U 9 godina državnim željeznicama dodijeljene potpore od 8,7 milijardi kuna
Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić kazao je da restrukturiranje hrvatskog željezničkog sektora traje od 1995. godine te da se do danas odvijalo s promjenjivim rezultatima. Smatra kako je krajnje vrijeme da se donesu i u djelo počnu provoditi važne odluke strateškog restrukturiranja željeznica.
"U zadnjih 28 godina željeznicu je vodilo 25 uprava, a u istom je razdoblju iz željeznice otišlo 29.525 radnika. Iz novca predviđenog u Prometnoj strategiji 1999.-2015. potrošeno je samo 10 posto za investicije u željezničku, a 84 posto u cestovnu infrastrukturu. To pokazuje kako se politika odnosi prema željeznicama", rekao je Maršić.
Istaknuo je porazne brojke po kojima se kod nas samo 3 posto putnika i 17 posto tereta godišnje preveze željeznicom, dok je europski prosjek 8 posto putnika i 28 posto tereta.
"Strateški cilj Europske unije je da se do 2050. godine barem 50 posto robe i ljudi preveze željeznicom. Željeznica u Hrvatskoj cijelo je vrijeme u podređenom položaju u odnosu na cestarski sektor", rekao je Maršić, dodavši kako je svjestan da željezničari teško mogu očekivati sigurna i bolje plaćena radna mjesta, ne ojača li prijevoz putnika i tereta.
Od Vlade očekuje da drži do svojih planova vezanih uz restrukturiranje željeznice te da se zamisli provedu u djelo.
S druge strane, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac tvrdi kako je Vlada pitanje željezničkog prometa postavila jednim od svojih prioriteta.
"Usvojena je Strategija prometnog razvoja Hrvatske, radi se Pismo sektorske politike, revidira se Nacionalni program ulaganja u željezničku infrastrukturu, planiramo napraviti sektorsku strategiju za željeznicu, te novi nacionalni plan ulaganja u taj sektor, posebice u željezničku infrastrukturu", istaknula je Brnjac.
>>> HŽ Putnički prijevoz i Altpro ugovorili posao vrijedan 11,9 milijuna kuna
Anto Bajo iz Instituta za javne financije kaže da hrvatska željeznička poduzeća zadnjih desetak godina uglavnom posluju s gubitkom, što je po njegovom mišljenju posljedica neuspješnog restrukturiranja.
Nakon 27 godina, savjetuje Bajo, Vlada mora uzeti željeznicu kao prioritet, mora smanjiti subvencije, poboljšati upravljanje imovinom, odabrati kompetentne upravljačke kadrove, veći dio novca za investicije povlačiti iz EU-ovih fondova, a novac umjesto u zajmove za ceste usmjeriti u glavne željezničke strateške pravce.
Slično i u Sloveniji
Državna tajnica i voditeljica sektora željeznice i žičara u Ministarstvu infrastrukture Republike Slovenije Vlasta Kampoš Jerenec tvrdi da Hrvatsku i Sloveniju muče isti problemi kada je riječ o željeznicama.
>>>Vozni red HŽ-a odsada i na Google Mapsu
"Isti su problemi i kod nas i kod vas. Možda smo ih mi nešto prije počeli rješavati s obzirom da smo prije ušli u EU. Slovenska željeznica je danas kompanija u obliku holdinga, i zadovoljni smo njezinim funkcioniranjem, no isto tako čekamo poboljšanje nekih usluga", rekla je Kampoš Jerenec i dodala da restrukturiranje slovenskih željeznica još nije završeno.
Savez za željeznicu je neprofitna krovna udruga svih zainteresiranih dionika za boljitak željezničkog prometa u Hrvatskoj. Osnovan je 2008. godine, a sjedište mu je u Zagrebu. Savez djeluje kao neprofitna i nevladina organizacija čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora. Trenutno ima više od 30 članica, među kojima su poduzeća i razne udruge.