Hrvati imaju 118,8 milijardi eura imovine, ali dugovi rastu brže

Financijska imovina hrvatskih kućanstava nastavila je snažno rasti i u 2025. godini, ali još su brže povećane njihove obveze. Prema Allianzovu Izvješću o globalnom bogatstvu za 2026., financijska imovina hrvatskih kućanstava povećana je prošle godine za 9,2 posto, na 118,8 milijardi eura, dok su obveze porasle za 12,4 posto, na 31,4 milijarde eura.

Zbog bržeg rasta zaduženosti neto financijska imovina povećana je nešto sporije, za osam posto, na 87,4 milijarde eura. Omjer obveza i financijske imovine pritom je porastao s 25,7 na 26,4 posto.

S neto financijskom imovinom od 22.710 eura po stanovniku, Hrvatska je u Allianzovu poretku 2025. zauzela 30. mjesto među gotovo 60 analiziranih zemalja, jedno mjesto više nego godinu prije.

Hrvatska među zemljama s najvećim realnim rastom

Nominalni rast hrvatske financijske imovine u 2025. bio je nešto slabiji nego godinu prije, kada je iznosio 12,7 posto, te je ostao ispod prosjeka istočne Europe od 11,2 posto. Ipak, bio je nešto viši od svjetskog prosjeka od 8,6 posto.

Nakon uračunavanja inflacije, financijska imovina hrvatskih kućanstava realno je u prošloj godini povećana za 4,6 posto. Godinu prije realni rast iznosio je 8,3 posto. Dugoročnija slika za Hrvatsku još je povoljnija. Od 2019. realna financijska imovina kumulativno je povećana za 29,8 posto, što je, prema Allianzu, treći najveći rast među članicama EU-a u istočnoj Europi, iza Litve i Slovenije. Regionalni prosjek iznosio je 24,5 posto.

Hrvati i dalje manje izloženi vrijednosnim papirima

Najbrže je prošle godine u Hrvatskoj rasla imovina u osiguranju i mirovinama, za 12 posto. Vrijednost vrijednosnih papira povećana je 9,9 posto, nakon izrazito visokog rasta od 23,5 posto u 2024., dok su depoziti porasli 7,8 posto. Vrijednosni papiri činili su 28,9 posto financijskog portfelja hrvatskih kućanstava, osjetno manje od prosjeka istočne Europe od 35,9 posto i globalnih 46,9 posto.

S druge strane, osiguranje i mirovine činili su 26,3 posto financijske imovine, što je, prema izvješću, najveći udio među zemljama EU-a u istočnoj Europi te nešto iznad svjetskog prosjeka od 24,8 posto. Nova štednja hrvatskih kućanstava smanjena je za 0,9 posto, na 7,9 milijardi eura, ali je i dalje bila na drugoj najvišoj zabilježenoj razini. Gotovo polovica nove štednje, 47,2 posto, završila je u depozitima. Na osiguranje i mirovine odnosilo se 27,8 posto, a na vrijednosne papire 23,7 posto.

Svjetsko bogatstvo na rekordnih 268 bilijuna eura

Na globalnoj razini financijska imovina kućanstava povećana je prošle godine za 8,6 posto i dosegnula rekordnih 268,4 bilijuna eura. No rast nije prvenstveno posljedica veće štednje. Allianz procjenjuje da je rast cijena imovine bio zaslužan za približno četiri od pet eura novostvorenog financijskog bogatstva. Nova štednja istodobno je pala 5,4 posto, na 4,1 bilijun eura.

Posebno su profitirala kućanstva snažnije izložena tržištima kapitala. Vrijednost vrijednosnih papira globalno je povećana za 12,4 posto, više nego dvostruko brže od depozita, koji su porasli 5,7 posto, te osiguranja i mirovina, s rastom od pet posto. Vrijednosni papiri time su povećali udio u ukupnoj svjetskoj financijskoj imovini na rekordnih 46,9 posto.

Razlika je posebno izražena u Sjevernoj Americi, gdje je 60,7 posto financijskog portfelja kućanstava u vrijednosnim papirima. Ta je regija ostvarila više od polovice, odnosno 51,4 posto ukupnog prošlogodišnjeg povećanja globalne financijske imovine.

Glavni ekonomist i investicijski direktor Allianza Ludovic Subran upozorava, međutim, da nominalne brojke prikrivaju utjecaj inflacije.

- Od 2019. nominalna financijska imovina porasla je za 50 posto, ali realno, nakon prilagodbe za inflaciju, samo 23 posto - naveo je Subran.

Prema podacima iz izvješća, u zapadnoj Europi realna financijska imovina od 2019. povećana je samo 0,5 posto, u Sjevernoj Americi 21 posto, a u Kini 70 posto.

AI može stvoriti novi val bogatstva, ali i povećati rizike

Allianz za 2026. procjenjuje rast globalne financijske imovine od oko devet posto, ali upozorava da srednjoročne izglede otežavaju sporiji gospodarski rast, inflacija, geopolitička i gospodarska fragmentacija te visoki javni dugovi.

Velik dio budućeg rasta mogao bi ovisiti o umjetnoj inteligenciji. Rast produktivnosti i dobiti kompanija mogao bi podržati cijene financijske imovine, ali istodobno povećava ovisnost kućanstava o visokim tržišnim vrednovanjima.

Allianz upozorava da je indeks S&P 500 od kraja 2022. porastao oko 95 posto te da su očekivanja povezana s umjetnom inteligencijom postala važan dio tržišnog optimizma. U njihovom stresnom scenariju, pad S&P-a 500 od 25 posto mogao bi izbrisati oko 27 bilijuna dolara bogatstva američkih kućanstava, odnosno gotovo 14 posto njihove ukupne neto vrijednosti. Allianz procjenjuje da bi takav šok mogao snažno pogoditi potrošnju i gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.

Izvješće pritom otvara i pitanje raspodjele budućih dobitaka od umjetne inteligencije. Ako se veći dio novostvorene vrijednosti bude prelijevao vlasnicima kapitala, sastav imovine kućanstava mogao bi postati još važniji za razlike u bogatstvu.

- Umjetna inteligencija mogla bi postati sljedeći veliki pokretač stvaranja bogatstva, ali ključno je pitanje tko će u tome sudjelovati - poručila je Katharina Utermöhl, direktorica tematskih istraživanja i politike u Allianz Researchu.