Posao u medijskoj industriji kao da stvara ovisnike. Istraženo je pod kakvim su stresom novinari u Sloveniji i Srbiji, ali kako je u Hrvatskoj, tek je otkriveno. Zasad ostaje na razini noćnih mora i nade da će nam, ako ništa drugo, pomoći 'mindfullness'
Bio sam pod takvim stresom da sam uvečer, kada sam legao na kauč, osjetio da mi je vrat napet kao da držite glavu malo više da biste gledali u televizor i morate napeti vrat, iako je glava cijelo vrijeme bila na jastuku. Nisam se mogao nikako smiriti jer sam sutradan trebao predati tekst, a unatoč silnom trudu nisam uspio prikupiti nijedan podatak. Priča to novinar Marko i kaže da je tekst ipak stigao predati zahvaljujući podacima koje je sutra uspio prikupiti nekim zaobilaznim putovima.
Takve su situacije kod novinara česte, a istraživanja u svijetu potvrđuju da je novinarstvo među najstresnijim zanimanjima jer su novinari suočeni s rokovima, a s druge strane, osim urednika koji i mogu shvatiti delikatnu situaciju, sud javnosti također je nešto što izaziva stres: je li tekst dovoljno kvalitetno napisan i razumljiv te hoće li stručnjaci iz tog područja reći da je krivo interpretiran.
Podložniji autocenzuri
Novinar ništa ne zna i sve pita, rekao je jednom netko. I imao je pravo. Novinari moraju istražiti širok raspon tema i normalno je da prilikom pripreme često 'nisu kod kuće', kako se to kaže, pa se informiraju kod onih koji poznaju određenu tematiku. Sve to izaziva stres kod njih, ali dr. Jelena Rvović Jelić, koja je doktorirala i završila postdoktorske studije istražujući profesionalni stres novinara, kaže da se općenito malo zna o utjecaju obavljanja posla na zdravlje novinara jer o tome nema baš mnogo studija. Emprijisko istraživanje za doktorat radila je u Srbiji s 300 ispitanika, a za postdoktorat u Sloveniji sa 179 ispitanika.
Podsjeća da se novinari u svom poslu izlažu različitim opasnostima, što se najprije odnosi na pritisak uredništva, kao i pritisak ekonomskih i političkih centara moći.
– Tako novinari jednim od najvećih problema s kojima se suočavaju na poslu smatraju prijetnje i ucjene osoba/institucija o kojima se piše/govori. Zatim je tu nedovoljno poštovanje novinarske etike, nesigurnost posla i nezadovoljstvo plaćom. Posljednja dva problema mngo su izraženija kod srpskih novinara – ističe Rvović Jelić i dodaje kako je istraživanje pokazalo da su srpski novinari podložniji autocenzuri iz straha da ne izgube posao.
Regionalna tjeskoba i bijes
Sve nam ovo nalikuje na položaj novinara u Hrvatskoj, pa i u Bosni i Hercegovini, kako se može čuti od tamošnjih kolega. Ta znanstvenica navodi da je 88,3 posto novinara u Sloveniji i 80,6 posto u Srbiji reklo da je glavni uzrok njihove nervoze i stresa posao.
Naglašava kako je njezino istraživanje pokazalo i to da se zdravstveni problemi novinara najčešće manifestiraju anksioznošću i tenzijama, bijesom, frustracijom, nelagodom, alergijom, hipertenzijom, kao i gubitkom apetita. Anksioznost je kod slovenskih novinara prisutna u 41,3 posto slučajeva, a kod srpskih kolega taj je postotak veći – 50,6 posto. Razlika je i u osjećaju bijesa, frustracije i nelagode, koji su prisutni kod 57 posto novinara iz Srbije, a Slovenci su malo 'hladniji' s 30,7 posto.
– Naravno, sve o čemu govorimo treba promatrati i s obzirom na tržište u kojem novinari rade. U Srbiji je broj napada na medije u kontinuiranom porastu u posljednjih pet godina, prisutne su prijetnje smrću novinarima, a jednom je zapaljena kuća. Retorika napada na novinare gotovo je uobičajena. Mnoge prijetnje nisu istražene niti su ljudi koji ugrožavaju pravo novinara da rade svoj posao na bilo kakav način procesuirani. Prisutna je i golema koncentracija medijskog vlasništva, u kojem su vlasnici medija u velikom postotku bliski vladajućoj stranci ili u direktnoj vezi. S druge strane, prisutne su iznimke koje se svakodnevno bore s pritiskom i časno obavljaju svoj novinarski posao – napominje Rvović Jelić.
Zakazali vlasnici
Njezino je istraživanje pokazalo da se mediji uglavnom ne brinu o zdravlju svojih novinara. Tako smatra čak 98,2 posto novinara u Srbiji, a vlasnici medija u Sloveniji malo su 'brižniji' jer ih proziva 94,4 posto slovenskih novinara. Rvović Jelić smatra da će novinarstvo ostati teška, čak i opasna profesija sve dok se u društvu toleriraju lažne vijesti, čak i potiču, a ekonomski i politički utjecaj mnogo je puta bio poguban čak i za život novinara. Upućuje na podatke objavljene na stranici Reporters Without Borders u kojima stoji da je samo ove godine u svijetu ubijeno 28 novinara i šest blogera, a u zatvoru je zbog posla koji su obavljali 235 novinara i 138 blogera.
Da ne budemo nepravedni prema šefovima, i urednici su suočeni sa stresom.
– Dok sam bila urednica u dnevnim novinama, godinama sam imala noćnu moru da je vikend, da sam dežurna, da moram prelomiti tri velike novinske stranice, a nedostaje jedan tekst i na velikom ekranu grafičara bijeli se prazan prostor. Ta je noćna mora trajala nekoliko godina nakon što sam prestala raditi taj posao – priča Štefica i dodaje da danas ima problem jer ne uspijeva završiti posao do kraja i često zbog toga osjeća nelagodu.
Ispod prve crte bojišta
Dr. sc. Branka Novosel, stručnjakinja za neuroedukaciju i autorica 'mindfulness' programa Mind Body Lab, podsjeća da živimo u vremenu svakodnevnog stresa, ne samo u poslovnom nego i u privatnom životu. I ona potvrđuje da je novinarstvo među najstresnijim profesijama, najčešće između petog i sedmog mjesta prema podacima različitih institucija koje svake godine donose popise najstresnijih zanimanja. Zanimanja stresnija od novinarstva su jedino vojnici na prvoj crti bojišta, vatrogasci, piloti i policijski službenici, a visina stresa u nekom zanimanju ocjenjuje se prema tzv. indeksu stresa. Ta Samoborka, inače osnivačica škole za strane jezike Littere, kaže da mnogi novinari u doba lažnih vijesti i dezinformacija ne mogu biti sigurni da su prenijeli točnu informaciju.
Pomoć vizualizacije i relaksacije
Napominje da visoka razina stresa utječe na ukupnu učinkovitost organizacije, smanjuje kvalitetu individualne produktivnosti, ugrožava međusobne odnose, a posljedično loše utječe i na obiteljski život.
– U stanju povišenog, pa čak i akutnog stresa, možemo si pomoći tehnikama vizualizacije i progresivne relaksacije, ali pristup koji u posljednjih dvadesetak godina ima znanstveno dokazane rezultate jest 'mindfulness', koji se kod nas prevodi kao 'trening svjesne pozornosti' ili 'usredotočena svjesnost'. Mnogi svjetski poznati fakulteti novinarstva, komunikologije i medija uključuju ga u kurikul već od prve godine studija. Poznati je primjer BBC-jeva novinara Davida Sillita, koji je nakon osmotjednog tečaja 'mindfulnessa', prema njegovu vlastitom i svjedočenju njegovih kolega, 'postao drugi čovjek' – smireniji, fokusiraniji, sposoban nositi se sa svim izazovima novinarskog posla. Rezultati i pozitivni efekti iznenadili su čak i njega, koji nije bio sklon sličnim tehnikama – objašnjava Novosel.
Ona se nada da bi prepoznavanje, otklanjanje, a u idealnom slučaju i preveniranje stresa trebalo biti zajednički pothvat zaposlenika i poslodavaca, kako bi se osigurala produktivnost i pozitivna radna atmosfera, što dugoročno donosi koristi za sve, jer utjecaj koji novinari imaju na društvo je golem.