Budući da domaće tržište kapitala stagnira već godinama, da nema novih izdanja i da dnevni promet dionicama rijetko prelazi deset milijuna kuna, logičan je odlazak mirovinaca izvan hrvatskih granica
Hrvatski obvezni mirovinski fondovi više ulažu na stranim tržištima nego na domaćem tržištu kapitala. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), četiri OMF-a (kumulativno smo promatrali sve vrste fondova, A, B i C) u inozemstvu su na kraju ožujka imala 13,16 milijardi uloženih kuna. Istodobno su u hrvatskim dionicama i UCITS fondovima imali uloženo 11,38 milijardi kuna.
Promatrajući kretanje imovine četiriju najvećih institucionalnih investitora u Hrvatskoj od početka prošle godine do kraja prvog tromjesečja ove, dobije se vrlo zanimljiv zaključak. OMF-ovi su ukupno u inozemstvu lani uložili 2,75 milijardi kuna, a u hrvatske dionice i UCITS fondove uložili su samo 861 milijun kuna. S obzirom na to da domaće tržište kapitala stagnira već godinama, da nema novih izdanja i da dnevni promet dionicama rijetko, barem u ovoj godini, prelazi deset milijuna kuna, odlazak mirovinaca izvan hrvatskih granica logičan je potez.
Iako u Hanfinim izvješćima nema podataka u kojim točno državama hrvatski OMF-ovi drže novac, geografska izloženost može se iščitati iz informativnih prospekata koje su mirovinci objavili. Iako se ti prospekti odnose na stanje imovine posljednjeg dana prošle godine, možemo zaključiti da se nije dogodila veća promjena. Tako od tri AZ fonda (A, B i C), na čijem je čelu Kristijan Buk, jedino C ima svu imovinu u Hrvatskoj. Najrizičniji A fond ima 6,82 posto imovine u zemljama EU, 3,9 posto u SAD-u te manje od pola posto u Izraelu i Švicarskoj. Može se vidjeti kako su u SAD-u povećali investicije. Ukupno su na kraju godine imali 3,9 posto imovine u SAD-u, a godinu prije 2,64 posto.
Kad je riječ o najvećem fondu kategorije B, 5,5 posto imovine uloženo je u zemlje EU, a u SAD 2,58 posto. Međutim, u izvješću nije navedeno u kojim su točno američkim pozicijama jer su objavili one investicije vrjednije od jedan posto imovine. Imajući na umu da jedan posto predstavlja 356 milijuna kuna, u tu kategoriju ulaze samo dvije kompanije – Ina i Krka.
Najveću količinu novca u inozemstvu ima RBA OMF. Prema Hanfinim podacima, svi fondovi RBA izvan granica drže ukupno 4,5 milijardi kuna, dakako, najviše fond kategorije B (čak 4,44 milijarde kuna). Erste Plavi fondovi vani imaju 2,57 milijardi kuna, a PBZ/CO fond 2,62 milijarde.