Načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović u ponedjeljak je ponovno upozorila da plutajući LNG terminal nije u prostornim planovima ni Općine Omišalj niti Primorsko-goranske županije, da se građani protive tom projektu i poručila da bi to trebalo biti dovoljno da se od njega odustane, a najavila je i da će tražiti ocjenu ustavnosti ako Sabor usvoji zakon o LNG terminalu.
>>>Zbog LNG terminala na Krku Zelena akcija tuži Ministarstvo zaštite okoliša
Zbog čega se zakon o tako bitnom strateškom projektu mora donositi u hitnoj proceduri te zbog čega se uopće mora donositi poseban zakon, ako u Vladi tvrde da projekt plutajućeg LNG terminala nije u sukobu s važećim zakonskim propisima, rekla je Ahmetović u ponedjeljak na sastanku na koji ona i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u Omišalj pozvali sve saborske zastupnike zainteresirane za pitanje LNG terminala kod tog krčkog mjesta.
Ako se poseban zakon o LNG terminalu izglasa na sjednici Sabora u četvrtak, zatražit ćemo ocjenu ustavnosti, rekla je.
Omišalj nije načelno protiv strateških projekata, ugostio je bitne projekte u prošlosti kao što je JANAF, Dina ili Zračna luka, no protiv smo agresije Vlade i nadležnog ministarstva prema lokalnoj zajednici, istaknula je Ahmetović.
>>>Frančić: Postoji snažan interes EU da se plutajući LNG terminal čim prije realizira
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je rekao da je sastanak organiziran kako bi svi saborski zastupnici, pa time i javnost, mogli dobiti relevantne informacije o tom projektu. "Svi naši lexovi, odnosno posebni zakoni, nisu uspjeli, poput lex Agrokora, što pokazuje da je nešto trulo u zakonodavstvu", kazao je. Upitao je zar iskustvo s ulaskom inozemnog vlasnika u Inu nije bilo dovoljno, nego se sad, u slučaju LNG terminala, namjerava terminal dati u strano vlasništvo te da potom to privremeno rješenje postane trajno, a posljedice ostaju ovom kraju. Jedino prihvatljivo rješenje je kopneni LNG terminal u domaćem vlasništvu za koji se pokazalo da ima sve prednosti u odnosu na plutajući, rekao je Komadina.
Savjetnik za energetiku Općine Omišalj Ognjen Antunac kazao je da je instaliranje i djelovanje plutajućeg terminala skuplje od kopnenog, te da se u pravilu koristi privremeno, dok se ne izgradi kopneni. Upitao je i zbog čega se koncesija na djelovanje plutajućeg terminala izdaje na 99 godina, a planirani rok do kojeg treba na snazi biti ovo rješenje kao privremeno je 10 godina.
>>>‘Interes je velik’: 27 prijava na natječajima za LNG terminal
Pročelnica županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljka Vahtar Jurković kazala je da, s obzirom na to da plutajućeg LNG terminala nema u prostrornoj dokumentaciji, nema ni uvjeta za raspisivanje koncesije kao ni za proglašenje strateškim projektom. Istaknula je da je na Županijska skupština, konsenzusom svih političkih stranaka, odnijela odluku o protivljenju realizaciji plutajućeg terminala.
Predsjednik i saborski zastupnik SDP-a Davor Bernardić je ustvrdio da su "lex LNG" kao i "lex Agrokor" te model njihova donošenja, samo način pogodovanja lobijima. Kao i u slučaju Agrokor, i u ovome je sličan scenarij, drugi su akteri, a posljedice za Općinu Omišalj i Primorsko-goransku županiju mogu biti katastrofalni. Lobijima se pogoduje ne vodeći računa o ekološkom aspektu i protivno volji građana, što je poražavajuće", kazao je Bernardić. Ustvrdio je da plutajući terminal ne može zaposliti ljude, otvoriti nova radna mjesta i da ne može biti razvojan za ovaj kraj, za razliku od kopnenog koji ima lokacijsku dozvolu.
Saborska zastupnica Mosta nezavisnih lista Ines Strenja Linić ocijenila je da je predstavljeni projekta plutajućeg terminala financijski neisplativ a da će posljedice imati svi građani Hrvatske, koji će morati nadoknađivati nedostajuće iznose prihoda te se upitala kome na taj način "ide voda na mlin".
>>>Dorić: LNG terminal realizirat će se 2020.
Na sastanak u Omišalj došlo je šest saborskih zastupnika SDP-a i jedna zastupnica Mosta.
Vlada je sa sjednice 10. svibnaj u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, koji, kako je istaknuto, treba omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima. Predloženim se zakonom, tzv. lex LNG uz ostalo uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd.