U Hrvatskoj je u 2017. bilo 2,8 milijuna hektara šumskog zemljišta, gotovo isto kao i godinu dana prije, a proizvedeno je ukupno 5,3 milijuna prostornih metara drva, što je rast od 2,7 posto, pri čemu su cijene industrijskog drveta pale, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pritom je ukupna sječa četinjača bila veća za 8,3 posto i iznosila 874 tisuće prostornih metara, dok je sječa listača povećana 1,7 posto, na 4,4 milijuna prostornih metara. Prošle je godine proizvodnja ogrjevnog drva, uključujući drvo za drveni ugljen, porasla za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 1,8 milijuna prostornih metara. Povećana je i proizvodnja industrijskog drva za 1,5 posto, na 3,44 milijuna prostornih metara.
>>> Tolušić drvoprerađivačima: Imate ‘otvorene ruke‘ da osmislite novi model raspodjele sirovina
Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna vrijednost prodanog drveta u 2017. u odnosu na 2016. pala za 0,8 posto, na 1,63 milijarde kuna, dok su prosječne cijene pale za 2,7 posto, na 304,75 kuna po prostornom metru.
"Pad ukupne vrijednosti prodanog drveta u 2017. u odnosu na 2016. rezultat je pada vrijednosti prodanog industrijskog drveta za 3 posto, dok je vrijednost prodaje ogrijevnog drveta porasla 6 posto", ističu statističari.
Tako je ukupna vrijednost prodanog industrijskog drveta iznosila 1,2 milijarde kuna, a ogrijevnog 419,9 milijuna kuna.
Podaci DZS-a pokazuju da u ukupnoj vrijednosti prodanog drveta listače sudjeluju s 85,6 posto, a četnjače s 14,4 posto. Prosječna cijena listača u 2017. u odnosu na 2016. pala je za 2,2 posto na 310,79 kuna po prostornom metru, a četinjača za 5,1 posto na 273,18 kuna po prostornom metru.
>>> Energetska ušteda: Kaznionici Lepoglava tisuću tona drvne sječke za grijanje
Rezultat toga jest spomenuti pad prosječnih cijena za 2,7 posto, pojašnjavaju statističari.
U 2017. u odnosu na 2016. vrijednost utrošenog sjemena i sadnog materijala u šumarstvu veća je za 19,2 posto, dok je ukupna vrijednost sredstava utrošenih za zaštitu šuma veća za 58,3 posto.
Ukupne štete u 2017. u odnosu na 2016. porasle su za 208,5 posto. U pojedinačnim vrstama šteta najviše su porasle štete nastale kao posljedica požara, za 757,9 posto.