Aktualno

Veliki intervju: doc. Rod, vrhunski ortoped, pridružuje se SB Arithera

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Iza doc. prim. dr. sc. Eduarda Roda, dr. med je više od 6.500 ortopedskih operacija i više od dva desetljeća iskustva

Jedan od vodećih ortopeda u Hrvatskoj, doc. prim. dr. sc. Eduard Rod, dr. med., novo je veliko pojačanje Specijalne bolnice Arithera. Iza njega je više od 6.500 ortopedskih operacija i više od dva desetljeća iskustva, a svojim dolaskom želi pridonijeti daljnjem razvoju kirurgije koljena i ramena, ortobiologije te povezanog sustava dijagnostike, liječenja i rehabilitacije.

Vrhunska ortopedija danas više ne počinje i ne završava u operacijskoj sali. Precizna dijagnostika, suvremena kirurgija, ortobiološke metode, individualno planirana rehabilitacija i praćenje stvarnih rezultata liječenja sve se više povezuju u jedan sustav, dok umjetna inteligencija, robotika, navigacija i digitalno praćenje oporavka već mijenjaju način na koji se ortopedija razvija.

Za doc. Roda, međutim, tehnologija sama po sebi nije ono što čini vrhunski ortopedski centar. Ključ ostaje u kvalitetnom i povezanom timu, pravilno postavljenoj indikaciji i sposobnosti da se za svakog pacijenta odabere pravi postupak u pravo vrijeme.

Upravo u tome dodatnu vrijednost donosi njegovo veliko kliničko i operacijsko iskustvo. Tijekom više od dva desetljeća rada gradio je znanje koje obuhvaća različite faze ortopedskog liječenja, od sportske traumatologije i artroskopske kirurgije do očuvanja vlastitog zgloba, endoprotetike i ortobiologije. Kao liječnik s više od 6.500 izvedenih ortopedskih operacija, ali i iskustvom edukacije kolega i rada u vrhunskom sportu, u Specijalnu bolnicu Arithera dolazi s jasnom vizijom područja u kojima može dodatno pridonijeti već snažnom stručnom timu.

Kako će izgledati ortopedija za pet ili deset godina, gdje će svoje mjesto imati umjetna inteligencija, robotika i ortobiologija te što svojim iskustvom želi donijeti daljnjem razvoju SB Arithera, doc. Rod otkriva u intervjuu.

Specijalna bolnica Arithera već povezuje stručnjake i različite faze liječenja unutar jednog sustava. Kako vidite svoju ulogu u takvom timu i gdje svojim iskustvom možete najviše pridonijeti njegovu daljnjem razvoju?

– Svoju ulogu u Specijalnoj bolnici Arithera vidim prije svega u daljnjem razvoju kirurgije koljena i ramena te ortobiološkog liječenja, ali uvijek kao dijela zajedničkog i cjelovitog pristupa pacijentu.

Kod koljena želim povezati cijeli raspon liječenja od sportskih ozljeda ligamenata, meniska i hrskavice, preko postupaka očuvanja vlastitog zgloba i korekcije mehaničkih poremećaja, do parcijalne, totalne i revizijske endoprotetike. Kod ramena želim sudjelovati u cijelom spektru liječenja, s posebnim naglaskom na artroskopske zahvate, uključujući stabilizaciju zgloba, rekonstrukciju i liječenje ozljeda rotatorne manšete, kao i na povezivanje operacijskog liječenja s individualno planiranom i funkcionalno usmjerenom rehabilitacijom.

Iskustvo iz vrhunskog sporta želio bih iskoristiti za daljnji razvoj objektivnog funkcionalnog testiranja i jasnih kriterija za siguran povratak sportu. U području ortobiologije važno mi je razvijati pristup koji se temelji na preciznim indikacijama, standardiziranim postupcima i realnim očekivanjima pacijenata.

Dugoročno mogu pridonijeti i oblikovanju zajedničkih protokola, praćenju rezultata liječenja te edukaciji mlađih kolega i fizioterapeuta. Međutim, razvoj nije moguć kao individualni projekt jednog liječnika. Potrebna je otvorena razmjena znanja između ortopeda, radiologa, anesteziologa, fizioterapeuta i ostalih članova tima.

U Specijalnu bolnicu Arithera zato ne dolazim samo primjenjivati ono što već znam. Dolazim s iskustvom i jasnim područjima u kojima mogu pridonijeti, ali i sa željom da zajedno s kolegama izgradimo još kvalitetniji sustav liječenja, usmjeren prema mjerljivom funkcionalnom rezultatu i potrebama svakog pacijenta.

Kada danas govorimo o vrhunskoj ortopediji, što jedan suvremena ortopedska ustanova, kao što je SB Arithera, mora imati da bi pacijentu mogao ponuditi doista cjelovito liječenje na najvišoj razini?

– Suvremeni ortopedski centar prije svega mora imati kvalitetan i povezan tim. Najnovija oprema i suvremene operacijske tehnike važne su, ali same po sebi nisu dovoljne ako dijagnostika, liječenje i rehabilitacija djeluju kao odvojeni dijelovi sustava.

Pacijentu treba omogućiti preciznu kliničku i slikovnu dijagnostiku, kvalitetno neoperativno liječenje, ortobiološke postupke kada za njih postoji jasna indikacija te cijeli raspon kirurških mogućnosti, od minimalno invazivnih artroskopskih zahvata i postupaka očuvanja vlastitog zgloba do ugradnje i revizije endoproteza. Jednako je važno imati individualno planiranu rehabilitaciju i objektivno funkcionalno testiranje prije povratka poslu ili sportu.

Vrhunska medicinska ustanova, kao što je Specijalna bolnica Arithera, mora pratiti rezultate vlastitog liječenja, prepoznavati komplikacije i na temelju tih podataka stalno unapređivati svoje protokole. Tehnologiju treba uvoditi onda kada dokazano povećava preciznost, sigurnost ili kvalitetu ishoda, a ne samo zato što je nova.

Pacijentu je, osim stručnosti, potrebna jasna komunikacija. Mora razumjeti koje mogućnosti postoje, što se pojedinim liječenjem realno može postići i koji je njegov aktivni dio u procesu oporavka.

Najviša razina liječenja zato ne znači samo dobro izvedenu operaciju. Ona podrazumijeva pravi postupak za pravog pacijenta, izveden u pravo vrijeme, uz koordiniran tim koji ga prati od prve procjene do konačnog funkcionalnog oporavka.

Kako vidite razvoj ortopedije u sljedećih pet do deset godina i koje će promjene najviše utjecati na način na koji dijagnosticiramo, liječimo i rehabilitiramo pacijente?

– U sljedećih pet do deset godina ortopedija će postajati sve preciznija, personaliziranija i više usmjerena na mjerljive rezultate liječenja. Najveća promjena vjerojatno neće biti jedna nova metoda, nego povezivanje kliničkih podataka, slikovne dijagnostike, operacijskog planiranja i praćenja oporavka.

Umjetna inteligencija sve će više pomagati u analizi radioloških snimaka, ranom prepoznavanju oštećenja i procjeni rizika te u planiranju liječenja. Međutim, ona neće zamijeniti liječnika, nego će mu omogućiti da brže obradi veći broj podataka i donese bolje informiranu odluku.

U kirurgiji će se dalje razvijati navigacija, robotika, trodimenzionalno planiranje i implantati prilagođeni anatomiji pacijenta. Njihova najveća vrijednost bit će u povećanju preciznosti i ponovljivosti zahvata, ali tehnologija neće moći nadomjestiti pravilnu indikaciju ni iskustvo kirurga.

Ortobiologija će također napredovati, ponajprije kroz bolju standardizaciju pripravaka, jasnije definiranje doza i precizniji odabir pacijenata koji od takvog liječenja mogu imati stvarnu korist. Razvoj mora biti vođen znanstvenim dokazima, a ne očekivanjima koja trenutačno nije moguće ispuniti.

Velike promjene očekujem i u rehabilitaciji. Senzori pokreta, funkcionalna testiranja i digitalno praćenje omogućit će da oporavak procjenjujemo prema stvarnoj funkciji pacijenta, a ne samo prema proteku vremena.

Ortopedija budućnosti zato neće biti samo tehnološki naprednija. Bit će individualnija, mjerljivija i bolje povezana, dok će klinička procjena, iskustvo liječnika i odnos s pacijentom i dalje ostati temelj kvalitetnog liječenja.

Kako će se, po Vašem mišljenju, u budućnosti mijenjati odnos između kirurških zahvata, minimalno invazivnih metoda, ortobiologije i individualno planirane rehabilitacije?

– U budućnosti te metode nećemo promatrati kao međusobno suprotstavljene mogućnosti, nego kao dijelove istog, individualno planiranog liječenja. Glavno pitanje neće biti treba li odabrati operaciju, ortobiologiju ili rehabilitaciju, nego koja je kombinacija tih postupaka najbolja za određenog pacijenta i u kojoj fazi bolesti.

Kirurški zahvati i dalje će biti nezamjenjivi kada postoji jasno strukturno ili mehaničko oštećenje koje se ne može riješiti drugim metodama. Istodobno će kirurgija postajati preciznija i manje invazivna, s većim naglaskom na očuvanju vlastitog tkiva i što bržem vraćanju funkcije.

Ortobiološke metode trebale bi dobiti jasnije mjesto u liječenju. Kod pravilno odabranih pacijenata mogu smanjiti simptome, potaknuti biološke procese cijeljenja ili nadopuniti kirurški zahvat, ali neće moći ispraviti značajnu nestabilnost, deformaciju ili uznapredovalo mehaničko oštećenje zgloba. Zato će precizna indikacija ostati ključna.

Rehabilitacija će se sve manje provoditi prema jednom protokolu za sve pacijente. Planirat će se prema vrsti oštećenja i zahvata, kvaliteti tkiva, dobi, ciljevima i objektivno izmjerenoj funkciji pojedinca. Započinjat će već prije operacije, nastavljati se neposredno nakon nje i prilagođavati prema reakciji pacijenta.

Budućnost zato ne vidim u tome da jedna metoda zamijeni drugu. Napredak će nastati njihovim boljim povezivanjem, uz manje nepotrebnih zahvata, preciznije operacije, odgovornu primjenu ortobiologije i rehabilitaciju koja je ravnopravan dio liječenja, a ne samo njegova završna faza.

 doc. prim. dr. sc. Eduard Rod, dr. med. Arithera

doc. prim. dr. sc. Eduard Rod, dr. med. 

Dolazak doc. Roda u SB Arithera tako nije samo još jedno veliko pojačanje njezina ortopedskog tima, nego i prilika za daljnju nadogradnju sustava koji već povezuje različite stručnjake i faze liječenja. Njegovo veliko operacijsko iskustvo, širina ortopedskog znanja, rad u vrhunskom sportu i snažan interes za razvoj novih metoda sada postaju dio tima koji budućnost ortopedije vidi upravo u povezivanju iskustva, tehnologije i individualnog pristupa.

Jer koliko god se ortopedija u godinama pred nama mijenjala, tehnologija postajala naprednija, a mogućnosti liječenja šire, jedna stvar ostaje ključna: pravi postupak za pravog pacijenta, u pravo vrijeme, uz tim koji ga prati kroz cijeli put liječenja.

Za više informacija i rezervaciju termina u ambulanti doc. Roda javite nam se pozivom na +385 1 23 04 074 ili putem e-maila [email protected].

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju