Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak se na konferenciji "Hrvatska kakvu želimo” posvećenoj pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji osvrnula na "lice i naličje” toga članstva, s posebnim naglaskom na gospodarstvo koje se, istaknula je, mora početi prilagođavati globalnim promjenama, a naglasila je i važnost predsjedanja Hrvatske Vijećem EU te povezivanje s državama srednje Europe kroz Inicijativu triju mora.
"Ne mogu se oteti dojmu kako smo svi zajedno, nakon tako dugih i teških pregovora odahnuvši zaključili – sjajno, posao je završen. Međutim, posao je zapravo tek počinjao te nas je na neki način uhvatio nespremne, unatoč činjenici da smo mnogo radili i dugo se spremali za taj uistinu povijesni korak”, kazala je predsjednica na konferenciji Večernjeg lista osvrnuvši se na vrijeme ulaska Hrvatske u EU.
Poručila je kako je danas potrebno da svi zajedno u državi naprave sve što je u njihovoj moći moći kako bi se poguralo reforme, podiglo povlačenje sredstava iz fondova EU, osiguralo zaposlenje i pristojne plaće svim našim građanima, a posebno mladima, "ukratko - život dostojan čovjeka".
„Sigurna sam da bi to zaustavilo i naposljetku okrenulo negativne trendove, posebno one demografske”, ustvrdila je.
U praktičnom smislu, istaknula je predsjednica, Hrvatska i njezini građani ulaskom u EU dobili su pristup "četirima slobodama Jedinstvenog tržišta EU" - slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i ljudi, što je otvorilo mnoge poslovne prilike za hrvatske tvrtke, ali je omogućilo i mobilnost našim ljudima, a posebno našim mladima.
Problem je kad gubimo talente koje smo izgrađivali
"Za državu kao što je Hrvatska nije problem što ljudi odlaze u želji za stjecanjem znanja, iskustva i materijalnog blagostanja negdje drugdje, te kad se potom vrate obogaćeni tim novim iskustvima. (...) Problem je kad trajno gubimo talent koji smo i mi izgrađivali kao država i društvo. Zato moramo odlučno, snažno i zajednički raditi na stvaranju uvjeta u Hrvatskoj kakvi postoje u državama u koje nam ljudi odlaze kako bi se oni u konačnici mogli vratiti u svoju domovinu", poručila je.
U opsežnom izlaganju Grabar-Kitarović iznijela je i više brojčanih podataka koji pokazuju prednosti članstva u EU, ali je i dojma da se Hrvatska na samom početku "izgubila”, a kao potvrdu je navela posljednje istraživanje Eurobarometra koje pokazuje da su Hrvati uglavnom ravnodušni po pitanju je li članstvo u EU dobro ili loše, te ga polovica ne smatra ni dobrim ni lošim.
>>> Plenković: Hrvatska je u pet godina članstva u EU ostvarila vrlo solidan rezultat
Drži da je to posljedica nedostatka post-pristupne strategije kojom je još prije ulaska u punopravno članstvo trebalo odrediti ciljeve i prioritete, načine njihova dostizanja, strategiju izvlačenja sredstava iz fondova EU i drugo.
"Želim još jednom ponoviti: iako su makroekonomski pokazatelji nakon pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji dobri, moramo kritički sagledati sve ‘neuralgične točke‘, jer posao revitalizacije hrvatskoga gospodarstva i društva nije završen ulaskom u EU. Naše se gospodarstvo mora početi prilagođavati globalnim promjenama, novim načinima poslovanja, novim zahtjevima tržišta. Na tim područjima moramo napraviti znatno veće korake nego što je to bio slučaj do sada”, poručila je.
Posebno je važno, dodaje, postići dobre rezultate u pogledu zajedničkih prioriteta kao što su jačanje kohezije i konvergencije, otvaranje novih radnih mjesta, iskorištavanje potencijala digitalizacije, unaprjeđenje socijalne dimenzije Europe, jačanje sigurnosti naših građana i razvoj daljnje globalne uloge EU, između ostaloga kroz nastavak politike proširenja EU na temelju postignuća i promicanja europskih vrijednosti.
To su sve naznake prioriteta predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, dodaje predsjednica te u tom kontekstu smatra da bi to predsjedanje Hrvatska trebala koristiti kako bi pridonijela planovima gospodarskog rasta zemlje i ponovnom pokretanju gospodarstva na temelju pametnih specijalizacija.
Jedna od tema predsjedanja Hrvatske Vijećem EU treba biti Plavi rast
Kao pomorska zemlja s gospodarstvom koje umnogome ovisi o turističkom sektoru, jedna od tema predsjedništva trebala bi biti usmjerena na tzv. Plavi rast, poručila je.
"Mora su pokretači europskog gospodarstva i imaju veliki potencijal za inovacije i rast. ‘Plava‘ ekonomija (prema EK), trebala bi rasti dvostruko brže od ostatka gospodarstva do 2030. Za Europu bi to moglo značiti 10,8 milijuna radnih mjesta i promet od gotovo bilijun eura. Ova inicijativa mogla bi se povezati s projektom Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, koja je sloganom ‘Rijeka - Luka raznolikosti‘ savršen ‘plavi‘ sastavni dio cjelokupnog hrvatskog predsjedništva”, ustvrdila je.
U svim promišljanjima o budućnosti EU i Hrvatske, ističe Grabar-Kitarović, moramo nastaviti biti vođeni najboljim interesom naših građana i usredotočiti se na aktivnosti EU na područjima gdje ona može dati većinu opipljivih prednosti i stvoriti najveću dodanu vrijednost za njih.
To je nešto što pokušavamo postići Inicijativom triju mora, naglasila je, koju je 11 srednjoeuropskih država članica pokrenulo "kako bismo smanjili razvojni jaz između tzv. ‘stare‘ i ‘nove‘ Europe te potaknuli daljnju koheziju europskog prostora kroz gospodarsko i infrastrukturno povezivanje država srednje Europe".
>>> Grabar Kitarović: Hrvatska ni nakon pet godina nije profitirala od članstva u EU
"Uvijek naglašavam kako unutar ove Inicijative Hrvatska može višestruko prosperirati i iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati jednom od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe, ali i povećati frekventnost, isplativost i iskoristivost hrvatskih lučkih kapaciteta”, dodala je.
U pogledu prioriteta za predsjedanje Vijećem EU kazala je i kako mjere poticanja zapošljavanja mladih moraju ostati prioritet te ih se mora uključiti u hrvatski nacionalni program predsjedanja.
Vanjskopolitički prioritet predsjedanja, istaknula je, proširenje je EU-a, a Hrvatska će "nastaviti raditi i aktivno se zauzimati za proširenje na sve države jugoistočne Europe".
S obzirom na migracijske te druge sigurnosne izazove, potrebnim smatra i još veće posvećivanje jačanju unutarnje sigurnosti i zaštiti vanjskih granica EU.