Na panel diskusiji okruglog stola u kojoj su sudjelovali Ružica Adamović, članica Uprave HKO-a, Tajana Horvat, voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa, Aleksandra Maganić, profesorica Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Davor Oršić, direktor Korporativne riznice Atlantic Grupe, i Dario Runtić, predstavnik Udruga gradova, bilo je riječi o tome kako će kratkoročne mjere utjecati na dugoročno poslovanje u Hrvatskoj.
Oršić je istaknuo da je važno unaprijediti sustav naplate potraživanja te da u tome treba iskoristiti nove tehnologije zahvaljujući kojima Atlantic Grupa prati potraživanja u danu. Također se osvrnuo na utjecaj slučaja Agrokor na realni sektor ističući da je lex Agrokor jedan od najvećih događaja u posljednjih deset godina.
- Pozitivno i iznenađujuće je da se odjednom stvorila likvidnost u sustavu, dotad su dobavljači čekali naplatu potraživanja od Agrokora dvije godine. Danas Atlantic Grupa u Hrvatskoj ima 4500 kupaca, ljeti i 5000, te je teško napraviti analizu svih kupaca, ali rangiramo ih, te ponekad ulovimo dužnike koji se vraćaju preko treće strane, no u tome slučaju ne dajemo im robu – kaže Oršić.
Tri mjere koje bi pokrenule sustav vraćanja dugova predložila je Maganić.
- Prvi uvjeti je funkcioniranje pravne države, drugo je funkcioniranje pravosuđa tako da sudski postupak bude brži i kraći, te treće uspostava financijske odgovornosti – kaže Maganić.
Trenutačni postupak ovrhe postao je kompliciraniji i skuplji, istaknula je Horvat, te agencije za naplatu potraživanja analiziraju koji je predmet uopće isplativo pustiti u ovrhu. Umjesto dužnika, sad vjerovnik snosi trošak koji je ranije, primjerice u nekim slučajevima za dužnika iznosio 200 kuna, dok za vjerovnika sad iznosi 5.000 kuna. Ako je neki vjerovnik čekao tri godine na naplatu, onaj drugi koji se prijavio prije pet dana, prema novim mjerama nema šansu da naplati potraživanje. Te mjere ne vidim kao kratkoročne, napravit će kratkoročno velike deblokade, a dugoročno mnoga potraživanja učinit će potencijalno nenaplativima – ističe Horvat poručujući da treba pažljivo pročitati zakone i vidjeti koje opasnosti nose i nije kasno napraviti izmjene.
Otežana naplata potraživanja reflektirat će se na cijelo gospodarstvo i potencijalne strane investitore, ustvrdila je Adamović. Prema riječima Runtića i hrvatski gradovi trenutačno od građana i poslovnih subjekata potražuju 5,3 milijardi kuna, ali neki od njih su poput Zagreba, Zadra, Rijeke, Karlovca… odlučili otpisati građanima dug u visini od 10.000 kuna.
>>> Bošnjaković: Rješenje za blokirane nije u ovršnom zakonu i stečaju potrošača već u višoj plaći
Na poziv moderatora okruglog stola Tina Bašića, novinara Lidera, u diskusiju su se uključili i prisutni gospodarstvenici. Jedan je predložio da se primijeni njemački model prema kojem vjerovnik prosljeđuje račun poreznoj upravi koja ga isplaćuje u roku od 24 sata, a pritom nema nikakve troškove vezane za ovrhu. Poduzetnik iz Dugog Sela s dužnikom je, primjerice dogovorio naplatu duga prodajom zemlje, no problem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i sudski proces koji traje već tri godine. Postavljeno je i pitanje kako stati na kraj poduzetnicima koji umjesto da plate dug osnuju novu tvrtku i ponovno stvaraju dugove… Možda bi mogla pomoći primjena talijanskog modela po kojem kad netko zatvara tvrtku jamči vlastitom imovinom da nema nikakvih dugova, tako da ga vjerovnik, ispostavi li se da dug postoji, može tužiti i naplatiti se iz te imovine.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]