10 ključnih izazova za restrukturiranje tvrtke i države

Snažna je želja za prilagođavanjem promjenama koje će zahvatiti i našu zemlju, prouzročenima velikim gospodarskim i općedruštvenim promjenama u svijetu.

Gospodarska kriza iscrpila je mnoge na tržištu, što je lako mjerljivo padom potrošnje i poslovnog optimizma, industrijske proizvodnje i izvoza te smanjenjem neto dobiti na svim poslovnim područjima, od telekomunikacija do trgovine.
Mijenja se i položaj prema zemljama u okružju jer će od 1. srpnja kapital, roba i ljudi slobodno dolaziti sa zapada, a prema istoku će se podići administrativna zapreka koje do sada nije bilo. To će posebno pogoditi industrijske grane poput građevinarstva, trgovine i prometa nekretninama, jedino će turistički sektor stagnirati ili minimalno rasti.

‘Krivci’ za promašaje Umješni političari, gospodarstvenici ili analitičari relativno će lako naći ‘krivca’ za dosadašnje promašaje i pesimizam (rat, kriminal u pretvorbi, naslijeđeni klijentelizam i korupcija u javnoj upravi i političkim strankama itd.) te moguća ‘rješenja’ (jačanje izvoza, reduciranje javne službe, ulaganje u obrazovanje mladih te poticanje inovativnih tvrtki itd.).
Međutim, često se zanemaruju odgovori na deset važnih izazova (koje donosimo u posebnom okviru) s kojima se suočava svatko tko se želi/treba restrukturirati, bez obzira na to je li riječ o tvrtki ili državi. Dakle, SWOT, opširna analiza poslovanja - prilika, prijetnji, snaga i slabosti.
Tvrtka koja smogne snage iskreno odgovoriti na ta pitanja dobiva jasna polazišta za pokretanje restruktiriranja. Kad je riječ o državi, analiza SWOT-a kompliciranija je, ali slijedi slična načela. Problemi nastaju kad relativno dobre odgovore, želje, preporuke treba prenijeti u život i uvjeriti i oporbu, ali i one koji će biti ‘gubitnici’ u budućim promjenama, da je to dobro i za njih i njihovu djecu te državu. Problemi nastaju i kad treba naći nositelje promjena spremne žrtvovati svoje zdravlje, obitelj, vrijeme i karijeru odbijajući ‘blagodati’ koje donosi moć i vlast, a prihvaćajući osobnu žrtvu kao cijenu za uspješan projekt restrukturiranja. A da pritom u prijašnjem djelovanju ne budu okaljani, pa posljedično ni ucjenjivi (ima li takvih uopće?).
Međutim, još je Machiavelli opisao idealnog lidera/vođu u složenu okružju i dao kvalitetne savjete koje bismo mogli svesti na uzrečice: Gdje ima volje, ima i načina; Let the punishment fit the crime.

Zvjezdano nebo Dakle, čvrsta ruka i velika upornost u ostvarivanju cilja koji simbolično daju integritet rizičnim promjenama. Prerogativ takvog lidera trebala bi biti i Kantova misao: ‘Dvije me stvari ispunjavaju sve većim strahopoštovanjem i udivljenjem što ih više promišljam: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni’, što je posebno ovih dana vidljivo u medijima kao nada i želja da novi papa Franjo posjeduje takve vještine i osobine kao budući reformator Katoličke crkve, ali i ekonomske i svjetovne institucije koja utječe na život milijardi ljudi, direktno ili indirektno.
Mnogo je država i kompanija u svijetu bilo u teškoćama, ali izišlo je iz njih (Danska, Švedska, Kina, odnosno Samsung, Apple, Coca-Cola, McDonald’s..), i iz njihovih iskustava treba učiti. Ima država i kompanija koje su trenutačno zvijezde i posluju upravo fenemenalno (Austrija, Norveška, Singapur te Lidl, Zara, Chobani…), a teškoće će vjerojatno iskrsnuti u budućnosti. Tu su i posrnuli, koji zaslužuju još jednu priliku i pomoć (Grčka, Španjolska te Nokia, Zagrebački holding…). Svima uspješno restrukturiranima i trenutačno uspješnima zajedničko je jedno: temeljit i odlučan zaokret te prilagodba promjenama. Za razliku od njih, oni koji su sad neuspješni okrenuti su prošlim promašajima i traženjem krivca u uspješnijima od sebe (ili zavjerama). Mi (još) možemo izabrati...

Izazovi za restrukturiranje
1. kakvo je ukupno okružje
2. kakvi su ‘benchmark’ i najbolja praksa u toj industriji
3. gdje su izvori financiranja
4. želi li vodstvo (ili vlasnici) uistinu promjene
5. kakav je odnos između voditelja i onih koje vode
6. imaju li voditelji poluge i sredstva za promjenu
7. ima li tvrtka širu sliku, tj. razumije li trenutak i promjene koje se događaju u svijetu
8. ima li tvrtka ljude za promjene (ili može li ih naći na tržištu)
9. znamo li kako se ponaša konkurencija
10. tko su nositelji pozitivne psihologije u tvrtki i ‘stakeholderima’ (i ima li ih uopće)