Bez dogovora nema održivosti ekonomskih reformi

Sadašnja ekonomska kriza ozbiljan je izazov za dijalog između predstavnika radnika, poslodavaca i vlada, zaključak je izvješća Europske komisije objavljenoga prošli tjedan.

Prema njemu, nedavne reforme vlada nije uvijek pratio učinkovit socijalni dijalog, zbog čega su odnosi u gospodarstvu posebice napeti. Povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju László Andor primijetio je da socijalni dijalog pritišću pad potražnje i povećanje poreza i rezova u javnoj potrošnji te dodao da treba ojačati ulogu socijalnih partnera na svim razinama ako želimo izaći iz krize i očuvati socijalnu državu. To se posebice odnosi na Srednju i Istočnu Europu, gdje je taj dijalog mnogo lošiji. 

Otpornost na krizu Uključenost predstavnika radnika i poslodavaca u vladine reforme ključna je jer se rješenja postignuta dijalogom obično bolje prihvaćaju u društvu, lakše ih je primijeniti i manja je mogućnost sukoba. Zbog dogovora socijalnih partnera vjerojatnija je dugoročna održivost ekonomskih i socijalnih reformi, što dokazuju zemlje sa snažnije etabliranim socijalnim dijalogom, koje su otpornije prema lošim ekonomskim uvjetima. Novo izvješće dokazuje da rezultati socijalnog dijaloga mogu jako utjecati na rad Europljana, primjerice u obliku boljega zdravstvenog osiguranja ili uvjeta rada.
Imajući na umu rezove vlada, izvješće se usredotočilo na odnose u javnom sektoru, odnosno javnoj upravi, školstvu i zdravstvu. I dok je u nekim zemljama socijalni dijalog očuvan unatoč tome, u drugima je uvođenje reformi podrazumijevalo isključenje socijalnih partnera, što nije ograničeno na zemlje koje primaju međunarodnu pomoć. Posljedica takva pristupa mnogo je sukoba zbog povećanja poreza i smanjenja javnog izdvajanja.

Dogovor za budućnost Izvješće je dubinski analiziralo i stanje socijalnog dijaloga u zemljama Središnje i Istočne Europe. Bez obzira na različitost zemalja u tim regijama sve one, s iznimkom Slovenije, imaju slabe i fragmentirane odnose obuhvaćene socijalnim dijalogom. Iz izvješća je vidljiva i potreba obnove socijalnih odnosa radi promicanja i postizanja konsenzusa kako bi se osigurala dugoročna stabilnost ekonomskih i socijalnih reformi.
Druga su pitanja dotaknuta u izvješću uključenost socijalnih partnera u reforme tržišta rada i mirovinskih sustava te tranziciju prema održivoj ekonomiji manje ovisnoj o fosilnim gorivima. U zemljama poput Belgije, Francuske, Nizozemske i Španjolske strukovni sindikati bili su uključeni u reformu mirovinskog sustava, no to nije bio slučaj u mnogim drugim zemljama, zbog čega je izbio sukob. Kad je riječ o klimatskim promjenama, izvješće je zabilježilo rast aktivnosti socijalnih partnera u tom području i sve veću potporu ‘zelenim agendama’.